VINKOVCI, U Vinkovcima se održava stručna konferencija „Značaj željeznice u prometnim sustavima regija“ u organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inženjera i Vukovarsko-srijemske županija s ciljem da se županijske strukture upozna s mogućnostima i potencijalima željeznice kao okosnice javnog prijevoza.
Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić izrazio je zadovoljstvo što se jedan takav skup održava u Vinkovcima ali, kako je kazao, nije mu drago što već 30 godina čekamo da željeznicom brže putujemo prema Zagrebu. “To je glavni željeznički koridor i obnova ide presporo. Vinkovci su željezničko čvorište u Hrvatskoj i želimo da se željeznica ovdje što prije obnovi”, kazao je župan Galić. Po njegovim riječima, vlakovi su prije Domovinskog rata kroz vinkovačko željezničko čvorište prolazili svakoga minuta po jedan, a sada je stanje daleko od toga. “Želimo da vinkovačko željezničko čvorište ostane jako čvorište, da se ovdje školuju kadrovi za željeznicu te ojača željeznička veza prema Zagrebu ali i Beogradu te Brčkom i Sarajevu, kamo vlakovi iz Vinkovaca više ne voze, a nekada su vozili.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić ustvrdio je ono već poznato, da Hrvatske željeznice i infrastrukturno i po voznom parku značajno zaostaju za zapadnoeuropskim željeznicama. “U zadnje vrijeme se pokušava značajno ulagati u poboljšanje željezničke infrastrukture. HŽ Putnički prijevoz ima samo 28 novih vlakova. Sva ostala vozila su stara više od 45 godina”, kazao je rekavši kako je trenutno u stanju priprema cijelog niza dokumenata, od sektorske politike do nacionalnog programa razvoja željezničke infrastrukture, koji bi trebali utjecati da se takvo stanje promjeni na bolje.
Podsjetio je kako su krajem prošle godine Vinkovci i Osijek povezani modernim niskopodnim vlakom, a pokušava se i nešto bolje povezati i Osijek s Zagrebom te Osijek s Slavonskim Brodom. “U Hrvatskoj ima 2/3 neelektrificiranih pruga, dakle samo oko 980 kilometara je elektrificirano. Kroz nacionalni plan oporavka nominirali smo nabavu novih tzv. baterijskih i elektrobaterijskih vlakova”, naveo je Ukić dodajući kako će ove godine na hrvatskim prugama početi voziti sedam novih elektromotornih vlakova, a 2023. i 2024. ukupno 33 nova takva vlaka.
Po riječima predsjednika Hrvatskog društva željezničkih inženjera Gorana Horvata do sada je bilo uvriježeno pravilo da su isključivo ministarstvo prometa i Vlada zaduženi za razvoj željeznice, ali su se ulaskom Hrvatske u EU otvorile i mogućnosti da lokalna zajednica može putem EU fondova kupiti vlak, kao što kupi autobus ili neko drugo vozilo. “Puno regija u EU je iskoristilo te fondove i obnovilo svoj vozni park. EU financira nabavku novih vozila, ali puno je veća intencija na lokalnoj zajednici”, rekao je Horvat istaknuvši kao primjer Poljsku.
