VINKOVCI, U vinkovačkom Gradskom kazalištu Joze Ivakića večeras je predstavljen roman osječke književnice Ivane Šojat “Štajga ili put u maglu”, posvećen vinkovačkom željezničkom kolodvoru i životu brojnih željezničara i njihovih obitelji koje su utkali u razvoj toga, prije Domovinskog rata, jednog od najznačajnijih europskih željezničkih čvorišta.
“Što sam više kopala spoznala sam da priča o Vinkovcima kao nekom centru 80-tih godina prošloga stoljeća nije bila samo prenemaganje. Vinkovci su u ono doba doista bili centar u kojem je bujao rock i cijela rock scena je krenula zapravo iz Vinkovaca”, rekla je Ivana Šojat dodajući kako je njezin djed bio vezan uz željeznicu te joj je željeznica vrlo bliska.
Po njezinim riječima, Štajga je roman o vinkovačkom željezničkom kolodvoru, ali i simbolični prikaz svega onoga što se od Domovinskog rata dogodilo Vinkovcima. “Rat je uvijek tragedija, ali naši vlastodršci nažalost, nakon rata nisu učinili ništa da se promet vrati na vinkovački željeznički kolodvor koji je nemarom doveden na današnje, niske grane, a njime su uništene i tisuće obitelji”, rekla je Ivana Šojat.
“Istražujući za roman doznala sam neke stvari od kojih sam se smrzla, poput da HŽ nema nadležnost nad prijevoz tekućeg tereta cisternama jer je raj dio privatiziran kao i pumpe iz kojih se napajaju dizel lokomotive na kolodvorima”, kazala je Šojat.
Po njezinim riječima, u roman je utkan niz autobiografskih elemenata, a onda je uz pomoć Vinkovčana dobila širu sliku te su u roman ubačeni neki mitski vinkovački likovi bez kojih Vinkovci, kako je kazala, ne bi bili to što jesu, poput Satana Panonskog, Gorana Bareta i Plaćenika.
U predstavljanju romana sudjelovali su i glavni urednik Frakture Seid Serdarević, u čijoj je nakladi roman tiskan, redatelj Jasmin Novljaković u čijoj je režiji Gradsko kazalište Joze Ivakića u siječnju prošle godine na pozornicu postavilo predstavu “Štajga” po rukopisu Ivane Šojat te ravnatelj kazališta Zdenko Rečić.
Predstava, kao i glumci koji glume u njoj, do sada je dobila niz priznanja publike i kazališne kritike, a pozvana je i na ovogodišnje Marulićeve dane te niz drugih festivala.
.
