VUKOVAR, Vukovarsko-srijemska županija pokrenula je projekt „Identifikacija područja i tehnologija proizvodnje pri uspostavi nasada kultura kratkih ophodnji“, a u projekt se uključio i Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba čiji je zadatak identificrati konkretna područja i metode proizvodnje nasada kultura kratke ophodnje u općinama Drenovci, Gunja i Vrbanja te dati prijedlog mogućih putova proizvedene biomase.
Po riječima županijskog pročelnika za poljoprivredu i infrastrukturu Andrije Matića jedan od zadataka poljoprivrede je i energija, a ne samo proizvodnja hrane, a s obzirom da se kulture kratke ophodje podrazumjevaju poljoprivrednom proizvodnjom i dobijaju potpore kao svaka biljna proizvodnja, bilo bi mudro iznaći način kako u funkciju staviti i neiskorištena i zapuštena područja.
“Cilj je ovoga projekta analiza mogućnosti proizvodnje biomase iz kulture kratkih ophodnji kroz stavljanje u funkciju neiskorištenih ili zapuštenih poljoprivrednih površina na području vukovarsko-srijemskih općina Drenovci, Gunja i Vrbanja, a procjenjujemo da je takvog zemljišta oko 30.000 hektara”, naveo je Matić.
Drvenaste kulture kratkih ophodnji su intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća i drugog bilja koje se uzgaja na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do osam godina između dviju sječa odnosno žetvi, radi ostvarenja visokog prinosa biomase za energetske svrhe.
Po Matićevim riječima, u našoj županiji kulture kratkih ophodnji mogle bi se uzgajati na poplavnim područjima ili područjima na kojima su se nekada nalazile ilegalne deponije te područjima na kojima iz nekih drugih razloga nije moguće imati poljoprivrednu proizvodnju.
Po riječima vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića, želja je županijskih vlasti najistočnije hrvatske županije prići iskorištavanju i onih dijelova koji se u smislu poljoprivredne proizvodnje ne mogu koristiti.
“Ovo je progresivan projekt i veselimo se radu iduće dvije godine tijekom kojih ćemo naći pogodne površine i vrednovati kako monetarno tako i kvantitativno koji su učinci kultura kratkih ophodnji i gdje je njihovo mjesto u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije”, rekla je Biljana Kulišić iz Instituta Hrvoja Požara.
Po riječima Martina Validžije, revirnika u šumariji Gunja, na taj način mogu se pojedine čestice koje već godinama nisu u funkciji i obrasle su stranim invazivnim vrstama, staviti u funkciju proizvodnje energije ili se njima može poboljšati vrijednost tla.
“Postoje vrste poput vrbe ili topole koje su kratke ophodnje i koje se već kroz osam godina mogu iskoristiti i stoga bi za početak krenuli s tim brzorastućim vrstama”, pojasnio je Validžija.
