VUKOVAR, U organizaciji vukovarskog Područnog centra Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar i Udruge hrvatskih branitelja Sajmište u Vukovaru je u srijedu održan znanstveni kolokvij “Hrvati kao manjina u okolnim zemljama: povjest, položaj, izazovi”.
“Kada govorimo o položaju hrvatskih zajednica u okolnim zemljama on je raznolik. Želimo sagledati kakvu razinu prava Hrvati uživaju u u zemljama u okruženju te što učiniti kako bi se njihov položaj poboljšao”, kazao je voditelj vukovarskog Područnog centra Istituta Ivo Pilar Dražen Živić.
Govoreći o položaju Hrvata u Vojvodini, Tomislav Žigmanov iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ustvrdio je kako Hrvati u Vojvodini i Srbiji ne mogu biti zadovoljni svojim položajem i pored toga što je hrvatska zajednica proljetos na izborima dobila zastupnika u srbijanskom parlamentu, a zadržala je i zastupnika u pokrajinskom parlamentu.
“U svojim zahtjevima smjeramo prema rješenjima kakva postoje u Republici Hrvatskoj odnosno da kao manjina imamo garantirana mjesta na svim razinama vlasti. To je potpisano i u bilateralnom sporazumu između Srbije i Hrvatske o zaštiti manjina i vidjet ćemo u procesu pristupanja Srbije EU hoće li Srbija potpisano i primjeniti”, kazao je Žigmanov.
Izrazio je i nezadovoljstvo djelovanjem srbijanskih pravosudnih i istražnih tijela jer se zločini nad Hrvatima još uvijek klasificiraju bez etničke motivacije.
“Želimo da politička i društvena klima u srbijanskom društvu bude naklonjenija Hrvatima”, poručio je Žigmanov.
Po njegovim riječima, u Srbiji danas živi 57.900 a 1991. bilo je više od 120.000 Hrvata.
“U Vojvodini je 1991. godine bilo više od 81.000 Hrvata, a danas ih tamo živi 47.033 dok ih je primjerice 1961. bilo 157.000., a iseljavanja se i dalje nastavljaju ali danas više zbog ekonomskih razloga. Broj Hrvata koji se iz Srbije iselio zbog prijetnji i pritisaka je između 35 i 40.000 i nitko se od njih nije vratio jer nije bilo programa stvaranja uvjeta za budućnost Hrvata”, kazao je.
Na skupu je također bilo riječi o položaju hrvatskih zajednica i u drugim, Hrvatskoj susjednim zemljama.
Đuro Karalić
Foto: Ivan Matić
