VINKOVCI, Do parlamentarnih izbora za 10. saziv Hrvatskog sabora ostalo je nešto više od mjesec dana. Raspisivanjem izbora, koje je predsjednik Republike Zoran Milanović raspisao za 5. srpnja, počeli su teći i izborni rokovi za izbor zastupnika koji će nam u naredne četiri godine krojiti zakonodavnu budućnost.
U svom tom poslu, koji ima točne rokove i proceduru, najvažniji dio, pored samih izbora, je krojenje izbornih lista kandidata kojih je u pravilu uvijek više nego raspoloživih mjesta. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je dio V. izborne jedinice, situacija je u mnogome zanimljivija nego li drugdje zbog odlaska dijela vukovarskih HDZ-ovaca predvođenih gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom iz stranke, iako HDZ-u i pored tog defekta, ne manjka kandidata koji imaju potrebnu snagu za ulazak u Sabor. U prvom redu, jaka vinkovačka ekipa – Božo Galić, Tomislav Čuljak, Ivan Bosančić, Mario Banožić, Dražen Milinković tu ne misli propustiti svoju šansu i pokušat će je osigurati svatko sa svoje pozicije moći i utjecaja iako ne treba izgubiti iz vida niti namjere i želje otočkog gradonačelnika Josipa Šarića ili prvog čovjeka Županje Davora Miličevića, a sve se više spominju i saborske ambicije načelnika općine Andrijaševci Damira Dekanića.
U Restart koaliciji okupljenoj oko SDP-a, također sve vrvi nepoznanicama koje i ovdje ovise o sudbinskoj procjeni zagrebačkih središnjica stranaka. I tu je dakako kandidata više nego raspoloživih mjesta koja osiguravaju ili barem nude nadu za ulazak u sabornicu zdanja na Markovom trgu. Među vukovarsko-srijemskim SDP-ovcima priča se vrti uglavnom oko znanih imena poput bivšeg vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe, prvog čovjeka vinkovačkog SDP-a Davora Benića, članice Glavnog odbora, Vukovarke Biljane Gaća i europarlamentarca Predraga Matića. Ono što bi, kako smatraju pojedini članovi te strake, SDP-u konkretno moglo predstavljati veliki problem je odredba iz novog Statuta o 50-postotnoj zastupljenosti žena kao kandidata na izborima. Neki se, naime, pribojavaju kako SDP nema dovoljnu prepoznatljivost u ženskom dijelu članstva te će se liste morati popuniti kandidatkinjama koje nisu dovoljno poznate biračima, a ni članstvu, što se već događalo, a krajnji rezultati nisu bili dobri.
U Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU) tvrde, sa ženama nemaju problema. Čak, dapače, jednoj namjeravaju dati mjesto u svojoj umirovljeničkoj kvoti. Riječ je o uglednoj vinkovačkoj liječnici Mirni Krajina-Andričević koja je u politici gotovo desetak godina, a prošle je godine napustila HNS i od tada djeluje kao neovisna vijećnica u Gradskom vijeću Vinkovaca. Nakon razgovora s predsjednikom HSU-a, saborskim zastupnikom Silavnom Hreljom te predsjednikom vukovarsko-srijemskog ogranka stranke Marinkom Lukendom, Mirna Krajina-Andričević, kako kaže, blizu je da prihvati ponudu i pokuša osigurati mjesto u Saboru.
“Dakako da sam bila ugodno iznenađena tom ponudom. Umirovljenici su i populacija s kojom se kao liječnica često susrećem i onda kroz razgovor s tim ljudima spoznate na koje sve probleme nailaze u tim poznim godinama života, koje bi trebali provesti u zasluženom miru, a mnogi od njih nažalost za to nemaju priliku. U svakom slučaju još uvijek važem što napraviti jer sam se kroz dosadašnje bavljenje politikom uvjerila kako politika baš i nije posao za svakoga. Poglavito ne, ukoliko želite biti krajnje iskreni, pošteni i beskompromisni kada su u pitanju važni životni stavovi. A, opet, kada vidite tko se sve bavi poliitkom i kakve interesi se žele progurati kroz politku, pomislite, imam li ja pravo zažmiri na to ili moram pokušati reagirati kako bih se stvari promjenile na bolje”, kaže Mirna Krajina-Andričević.
Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. lipnja, što znači da dan kasnije počinju teći izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojemu političke stranke, neovisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.
Povjerenstvo zatim ima rok od 48 sati da objaviti zbirnu listu pravovaljanih listi i kandidatura, čime će krenuti službena izborna promidžba.
U Hrvatski sabor birat ćemo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.
