“Oni za kojima uzdišu djevojke” ili kako bi Rimljani rekli “Il, in quibus puellae suspirant” geslo je ovogodišnjih Rimskih dana u Vinkovcima koji se održavaju po jedanaesti put i posvećeni su sportu u vrijeme vladavine Rima, a sve kao poveznica s Europskim nogometnim prvenstvom koje se održava u Njemačkoj, a još više s nadolazećim Olimpijskim igrama u Parizu. Iako je prvotna tema trebala biti drugačija, kaže ravnatelj Gradskog muzeja u Vinkovcima Hrvoje Vulić.
Hrvoje Vulić o geslu XI. Rimskih dana
No, bilo kako bilo, i ovoga su lipnja vinkovačkim ulicama, trgovima i parkovima zavladali Rimljani, rimski carevi, vojnici, gladijatori, ali i razna barbarska plemena s kojima je Rim oduvijek ratovao, pa i na ovim našim područjima gdje se na mjestu današnjih Vinkovaca nalazilo rimsko naselje Colonia Aurelia Cibalae koje je imalo značajnu ulogu u povijesti kao grad u kojem su rođeni braća Valentinijan I. i Valens, jedini rimski carevi rođeni na području današnje Hrvatske.
Glumac Vladimir Andrić utjelovio je cara, a njegovu carsku družicu glumica Matea Marušić
“Rimski dani svake godine privlače mnogobrojne posjetitelje, koji za vrijeme trajanja manifestacije, imaju priliku svjedočiti vjernom prikazu povijesti, načina života i utjecaja Rima na područje grada Vinkovaca. Kroz različite radionice za djecu, sajam rimskih proizvoda, malu školu gladijatora, keramičarsku izradu posuđa, borbe gladijatora, prikaz formacija legionara, pričanje priča, prikaze povijesnih bitki te igre žonglera s vatrom oživljavaju se rimske legende koje donose duh starog Rima na ulice grada. Brojni posjetitelji će također moći uživati i u slasnim gastro delicijama, spravljenima na tradicionalan način, kaže Martina Matković, direktorica Turističke zajednice Grada Vinkovaca, organizatora Rimskih dana.
Svečani mimohod carske svite ulicama Vinkovaca
I program je doista bogat.
Organizatori pozivaju na obilazak cijelog “rimskog kompleksa” smještenog u parku Lenije, koji se sastoji od tabora, vrtuljka, rimskog vrtića, sajma, radionica, rimskoga gastra i središnje pozornice – arene. Od jutra traje i prikaz života u taboru. Što se na Rimskom sajmu prodaje, na radionicama se izrađuje, pa ih ima pregršt i također traju od jutra. Rimske radionice zagarantirana su zabava, stjecanje novih vještina, otkrivanje skrivenih hobija i sasvim sigurno – ponovno uzdisanje za Vinkovcima.
Mislilo se na dostupnost svakog doživljaja koji biste mogli poželjeti, pa u programu pod “Atrakcije” potražite primjerice ogledalo rimskog vremena, careve hladne zvijeri ili ljubavnu savjetnicu. Sudjelujte u Olimpijadi znanja ili pak u Maloj školi gladijatora. Nakon “školovanja” spremni ste da i za vama uzdišu.
„Rimskim danima slavimo upravo bogatstvo povijesnog i kulturnog nasljeđa jednog od najstarijih svjetskih gradova, grada koji i danas odiše jednim posebnim šarmom, nečim što se ne može riječima opisati, što se mora doživjeti. Tu se kriju i ogromni turistički potencijali koje organizacijom ovakvih atrakcija želimo dodatno razvijati kako bi u konačnici u godini imali što više događaja koji će privlačiti goste iz cijele Hrvatske”, kaže zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.
Glumac Domagoj Ivanković s krunom od zlatnih bršljana
Dolazak Rimljana na tlo Panonije i proces romanizacije imali su velik utjecaj na razvoj te provincije
Dolaskom Rimljana dogodile su se društvene, gospodarske, ekonomske i političke promjene, ali velike promjene dogodile su se i u domeni kulture i civilizacijskog napretka. Rimski urbanizam i arhitektura preobrazili su dotadašnja naselja i razvili su se gradovi koji su ušli u sustav rimske uprave. Rimljani uspostavljaju čvrstu vlast u Panoniji tek nakon žestokog ustanka dvojice Batona koji je trajao od 6. do 9. godine. S njim u svezi valja spomenuti bitku koja se odigrala 7. godine na području Volkajskih močvara blizu Vinkovaca. Oba Batona iznenada su napala rimski tabor kojim su zapovijedali Aulo Cecina Sever i Marko Plautije Silvan. Rimljani su ih ipak porazili, ali su i sami imali teške gubitke.
Valentinijan I.: Izvor: Wikipedia
Cibale dobivaju status municipija oko 124. godine u vrijeme vladavine cara Hadrijana. Vrijeme vladanja cara Septimija Severa od 193. do 211. g. bilo je razdoblje velikog prosperiteta grada. Tijekom vladavine cara Karakale Cibale dobivaju i najveći mogući gradski status – rimske kolonije. Tada je grad na Bosutu dosegnuo najsjajnije razdoblje u antici. Ono što Cibale izdvaja iz prosjeka rimske kolonije jest velik broj zabilježenih lončarskih peći – više od 60, navodi u radu “Postrimski grad u južnoj Panoniji: primjer Cibala” vinkovačka arheologinja Anita Rapan Papeša. Prilikom arheoloških istraživanja na svjetlo dana izišli su brojni uvezeni proizvodi, primjerice fini glineni proizvodi – terra sigillata, staklene posude, luksuzne lampe i nakit. U Cibalama rođena su i dva rimska cara, braća Valentinijan I. i Valens, 321. i 328. godine. Njihov je otac Gracijan bio uspješan rimski vojnik, napredovao je od službe tjelesnog čuvara do pretorijanskog prefekta, nakon čega se povukao na svoje imanje blizu Cibala. Propadanje Cibala započelo je podjelom Rimskog carstva na pred kraj 4. stoljeća, a u nekoliko je navrata opustošen provalama Huna. Posljednji put u antičkim izvorima grad se spominje u Justinijanovoj darovnici iz 536. g. u kojoj se navodi da car benediktincima daruje posjede s područja Cibala.
Izvor: https://www.magyarhirlap.hu/kultura/20220304-colonia-aurelia-cibalae-egy-puspoki-varos-pannonia-deli-reszen
Inače, I. Rimski dani u Vinkovcima održani su u svibnju 2013. godine u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja pod geslom “Lex Romana – Pax Evropea” odnosno “Zakon rimski – mir europski” čime se željelo ukazati kako je područje današnjih Vinkovaca u rimsko doba doživjelo civilizacijski procvat kao što to očekuje Hrvatsku ulaskom u EU. Je li se to doista i dogodilo nakon ulaska Hrvatske u EU, najbolje zna svaki od hrvatskih građana. Sjećanje na vladavinu Rima ovim krajevima ostalo je međutim, i obnavlja se svake godine zahvaljujući trudu Turističke zajednice Grada Vinkovaca, Gradskog muzeja Vinkovci i brojnih udruga i organizacija kojima je stalo i koji znaju cijeniti vrijednost povijesnog naslijeđena kojima Vinkovci, kao malo koji grad u Hrvatskoj, obiluju. Svjedoči to i povijest kontinuirane naseljenosti Vinkovaca veće od 8.300 godina što ovaj panonski grad, po arheolozima, čini najstarijim naseljem u Europi. Ali, to je već za neku drugu, vinkovačku priču.
Foto i video: Đuro Karalić
