Prije malo više od mjesec dana dobih poruku od Gradskog društva Crvenoga križa Vinkovci: „Pozivamo Te na druženje povodom Međunarodnog dana volontera, u ponedjeljak, 05.12. u 18h u prostorije Crvenog križa Vinkovci, gdje ćeš dobiti i zahvalnicu HCK volonterima koji su sudjelovali u ublažavanju posljedica migrantske krize! Vidimo se!“
Priznajem, bila sam pozitivno iznenađena i polaskana. Da se razumijemo – ne mislim da sam napravila išta posebnoga, i moj doprinos ni u kom slučaju nije bio ključan za razrješavanje migrantske krize. I nemojte me pogrešno shvatiti – nije ovo samohvala. Samo želim povući jednu paralelu: ukoliko uskoro prođu predložene izmjene i dopune Zakona o strancima, za ovo moje „ništa posebno“ (ukoliko se situacija s migrantima ponovi) mogla bih dobiti kaznenu ili prekršajnu prijavu, a ne zahvalnicu.
Naime, zbog potrebe usklađenja s EU Direktivama, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske pristupa izmjenama i dopunama važećeg Zakona o strancima po hitnom postupku. Većina izmjena se odnosi na detaljniju razradu odredbi o odbijanju ulaska i izlaska stranaca iz Republike Hrvatske, kao i mjere koje se poduzimaju prema strancu koji nezakonito boravi na našem teritoriju. I njihovim pomagačima, također. Naime, po dosadašnjem Zakonu o strancima zabranjeno je pomaganje strancima u prelasku granice, tranzitu i boravku na području RH. Izmjenama i dopunama predlagatelj bi kriminalizirao i sam pokušaj pomaganja.
Nevladine udruge su se tijekom javne rasprave usprotivile takvoj širokoj i nepreciznoj formulaciji i čini se da su imale uspjeha – Ministarstvo je u prijedlog unijelo stanovite iznimke (spašavanje života, sprječavanje ozljeđivanja, pružanje hitne medicinske pomoći te pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu), no po mome mišljenju nedovoljno precizirane i vrlo podložne interpretacijama.
Ova predložena izmjena je angažmanom nevladinog sektora dobila koliko-toliko pozornosti – ta ipak su u pitanju sankcije protiv domaćeg življa! – no istovremeno se ispod medijskog radara provukla činjenica kako prijedlog izmjena predviđa izdavanje rješenja o odbijanju ulaska stranca na teritorij RH bez saslušanja istog tog stranca. Kako uopće utvrditi potrebu za pružanjem međunarodne zaštite bez da se stranca ispita na te okolnosti?
Slična situacija u susjednoj Sloveniji nagnala je Amnesty International da javno osudi prijedlog slovenskog zakona po kojemu bi se izbjeglicama mogućnost traženja azila mogla odbiti već na granici kao nedopustivo kršenje međunarodnih i europskih standarda, te pozvala parlament da ga odbije. Amnesty International se o hrvatskom prijedlogu još nije oglasio, ali ne sumnjam da hoće.
Da ne ispadne kako su u pitanju samo balkanska posla: lani je liberalna i demokratska Danska usvojila nekoliko mjera kojima se strancima otežava useljavanje i traženje azila. Osim što su produžili rokove obveznog boravka prije dobivanja dozvole stalnog boravka, te administraciji olakšali ukidanje dozvola i stalnog i privremenog boravka, izglasaše i odredbu o oduzimanju novčanih i materijalnih dobara od izbjeglica, ukoliko prelaze određenu vrijednost. Izbjeglicama je dopušteno zadržati predmete od sentimentalne vrijednosti – recimo, vjenčano prstenje – no ostatak nakita im biva oduzet. Kažu da bi se time financirao njihov boravak u Danskoj. Ne znam kako je s vama, ali mene to jako podsjeća na priče o Nijemcima. Židovima i zlatu.
Svjesna sam da su stavovi o izbjeglicama podvojeni. Sjećam se Facebook ratova koji su buktali u vrijeme prolaska migranata našom Slavonijom. Padale su teške riječi, naprasno se završavala prijateljstva. Sve zbog izbjeglica. No, ne razmišljajte o ovome Zakonu samo u svjetlu izbjeglica. Isti se odnosi i na žrtve trgovinom ljudima, na seksualno roblje. Nitko od tih nesretnika nema reguliran status u RH. Je li to razlog i dovoljno opravdanje da im kao građani ne pomognemo izvući se iz tog pakla, ukoliko se nađemo u prilici?
A ako ćete baš razmišljati o izbjeglicama, sjetite se: izbjeglice su, u nekom razdoblju svojih života, bili i Antun Gustav Matoš i Vladko Maček i Ivan Meštrović i Vice Vukov. I mnogi drugi, sasvim nepoznati.
I na kraju, pogledajte fotografiju uz ovaj tekst. Snimljena je tijekom migrantske krize 2015. godine u Tovarniku. Da vam ovo dijete pokaže da je žedno, biste li razmišljali o svojoj kaznenoj odgovornosti dok joj pružate bočicu?
Stavovi i preporuke iznesene u autorskim kolumnama, savjetima i komentarima isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije portala press032.
