Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u srijedu su upozorili kako sadašnja otkupna cijena mlijeka nije održiva te smatraju da bi trebala ići prema tri i pol kune s PDV-om, jer u Europskoj uniji raste daleko brže nego u Hrvatskoj.
Hrvatska poljoprivredna komora sudjelovala je u utorak 8. veljače na sastanku CDG Milk (Civil dialogue group on milk) na kojem se raspravljalo oko stanja na tržištu mlijeka i otkupa mlijeka u EU. Na sastanku je prikazana prezentacija o cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda u 2021 godini te predviđanja za prvi kvartal 2022. godine.
“U prezentaciji se vidjelo da zemlje iz kojih Hrvatske mljekare najviše uvoze mlijeko, cijena svježeg mlijeka su u prosjeku porasla od 8 do 12 posto u zadnjih godinu dana, dok je cijena mlijeka u Hrvatskoj na istoj razini kroz cijelu 2021 godini. Prosječna cijena mlijeka u Poljskoj je bila 39 euro centi u 12 mjesecu 2021., a u istom mjesecu u Hrvatskoj je iznosila tek 35,1 euro centi . Tako su poljski farmeri imali 30 lipa veću cijenu mlijeka već u 12 mjesecu“, izjavio je Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatska poljoprivredne komore.
Osim što Hrvatska ima jedan od najmanjih povećanja otkupne cijene mlijeka, unatoč brojnim problema na tržištu, iznijeli smo i podatke da je u Hrvatskoj tijekom 2021. godine isporučeno 428.687.410 kg mlijeka što je za 1,3 posto manje nego godinu prije. Broj isporučitelja mlijeka je pao za novih 500 proizvođača, tako da je hrvatsko mljekarstvo u 2022. Godinu ušlo s tek 3500 isporučitelja mlijeka, ističu u HPK.
HPK je nedavno upozorila da sadašnja otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj, uz rast svih troškova proizvodnje i globalne probleme na svjetskom tržištu hrane, nije održiva te da će utjecati na daljnji pad proizvodnje i odustajanje od proizvodnje. Unatoč volji i naporima Ministarstva poljoprivrede da kroz interventne mjere pomognu proizvodnji mlijeka HPK stalno upozorava da je sadašnje stanje neodrživo i da nam prijeti daljnje urušavanje koje može postati i dramatično odnosno da bi u budućnosti Hrvatska mogla postane jedna od rijetkih država bez vlastite proizvodnje.
Proizvodnja u Hrvatskoj pokazuje kontinuiran pad. U 2015. je zabilježeno 513,41 tisuća tona, a 2020. 434,22 tisuća tona mlijeka. Pritom je u Sloveniji količina skoro nepromijenjena, dok podaci za Srbiju pokazuju rast – od 861,81 tisuća tona u 2015. proizvodnja je dostigla 907,66 tisuća tona u 2020. godini.