Koliko ste puta umorni legli u krevet očekujući da zaspete čim zatvorite oči? I koliko puta se dogodilo da baš tada ne zaspete? Ležite u krevetu, vrtite se, namještati ali san nikako da dođe. Prolaze minute pa i sati a vi ste još umorniji ali i poprilično budni.
Dakle, navedena pojava naziva se nesanicom ili insomnijom. Definira se kao poremećaj spavanja koji se ogleda u težem uspavljivanju, težem održanju sna te lošim i isprekidanim snom. Nesanica može biti primarna i sekundarna. Primarna nesanica često je uzrokovana velikim životnim promjenama, povećanim stresom (bilo poslovnim ili privatnim) te
putovanjima. Nasuprot tome, sekundarna nesanica javlja se kao simptom nekih drugih i dubljih problema kao što su anksioznost, depresija, migrene, sindrom nemirnih nogu i sl.
Kakva god nesanica bila, jedno je sigurno – svi je se želimo riješiti. Stoga evo i nekoliko savjeta koji bi mogli pomoći u rješavanju navedenog problema.
- Smanjite izloženost bijelom svjetlu prije spavanja!
Bijela svjetlost koju emitiraju televizori, laptopi i mobiteli šaljem našem mozgu informaciju da je još uvijek dan te time remeti naš normalni bioritam. Probajte navečer smanjiti upotrebu svega što emitira bijelu svjetlost. U krajnjem slučaju, ako vam je to
nemoguće, barem promijenite svjetlost ekrana u tamniju verziju. - Pripazite na unos kofeina!
Ako već znate da pijete puno kofeina tijekom dana te primjećujete da imate probleme sa snom, predložila bi da si napravite granicu za unos kofeina. Primjerice, nakon 14h više nema napitaka koji sadrže kofein. Imajte na umu da se kofein zadržava u našem organizmu 6 do 8 sati, ovisno o pojedincu. - Izbjegavajte obilne obroke!
Težak i obilan obrok potaknut će naš mozak da se fokusira na probavni sustav. Zbog toga će vam biti puno teže zaspati. - Pripazite na temperaturu sobe!
Hladnija soba i svježi zrak pomažu nam da brže zaspemo. National Sleep Foundation predlaže da se temperatura spavaće sobe održava na 15° do 20°.
Piše: Lorena Draženović, mag.cin.
Lorena Draženović specijalizirala je kineziterapiju na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistra je kineziologije, kineziterapeut i Halliwick instruktor. Za znanstveni rad o temi “Pet zastava, pet medalja, osam Olimpijskih igara: Jasna Šekarić – studija slučaja” nagrađena je Rektorovom nagradom. Već na trećoj godini fakulteta počela je volonterski raditi s djecom s teškoćama u razvoju, a u tom području djeluje i danas. Sudjelovala je na brojnim znanstveno – stručnim konferencijama većinom kao izlagač vlastiti radova. Iza sebe ima objavljena četiri stručna rada te nekoliko nagrada za iste.
