Interkulturalna škola Dunav – projekt koji je od strane politike od početka bio osuđen na propast

Foto: Ivan Matić

VUKOVAR, U vrijeme kada gradonačelnik Vukovara Ivan Penava najavljuje kako će djeca u Vukovaru zajedno sjediti u školskim klupama, bez obzira na nacionalnost, i dok i dalje imamo odvojene razrede mnogi postavljaju i pitanje Interkulturalne škole Dunav.

Radi se o projektu koji je pokrenut prije gotovo 20 godina i koji je u početku nazivan Nova škola. Trebala je to biti „drugačija“ škola u kojoj bi, u školskim klupama, sjedila djeca svih nacionalnosti. Najavljeno je kako će to biti moderna škola za čije potrebe bi se izgradila nova školska zgrada sa sportskom dvoranom.  U toj školi djeca bi učila o različitostima, odnosno upoznavala bi se sa običajima i kulturom drugih nacionalnosti. Projekt je provodio Nansen Dialog Centar (NDC) u sklopu kojega su lokalni politički čelnici putovali u Norvešku kako bi se kako takve škole tamo funkcioniraju. Svi su tada govorili kako se radi o odličnom projektu koji bi trebao pomoći Vukovaru i njegovim stanovnicima poslije svih ratnih trauma i stradanja. I Kraljevina Norveška je za potrebe realizacije projekta u Vukovaru osigurala 1,3 milijuna kuna, a za obnavljanje i opremanje objekta u Vukovaru 390.000 eura.  

Za potrebe škole je jedna „battina vila“, u gradskoj četvrti Borovo naselje, obnovljena i moderno opremljena. Međutim, Interkulturalna škola Dunav nikada nije zaživjela. Naime, politika je odlučila da za takvu školu nema interesa. Prvo je glasovima HDZ-a, SDSS-a, HKS-a i DSS-a Gradsko viječe 2013. godine odbilo projekt i osnivanje Interkulturne škole Vukovar. Jedini za projekt osnivanja nove škole bili su vijećnici SDP-a. Jedni su govorili kako su postojeći modeli obrazovanja dobri i dovoljni, a drugi su pak strahovali za radna mejsta zaposlenih. Tada je rečeno kako zakoni RH poznaju tri modela školovanja za pripadnike nacionalnih manjina i kako niti Vukovaru niti Hrvatskoj ne treba nikakav novi model. Poslije toga uslijedili su određeni pritisci koji su urodili plodom pa je u prosincu 2016. godine Interkulturna škola ipak osnovana. Bila je to prva osnovna škola nad kojoj je Vukovar imao osnivačka prava. Imenovan je i privremeni ravnatelj. Niti to nije dalo rezultata jer se nije pokazao interes roditelja za upise djece u tu školu pa je projekt na kraju i ugašen i sada već po malo zaboravljen.

Predsjednica vukovarskog SDP-a Biljana Gaća kaže kako niti državna, ni lokalna ali niti vukovarska vlast nije željela takvu školu u Vukovaru te da se sve vrijeme radilo s figom u džepu.

„Bio je to izuzeto dobar projekt ne samo za Vukovar nego i cijelu Hrvatsku ali i širi. On ne bi ukinuo, kako se govorilo, postojeće modele školovanja nego bi bio dodatna alternativa roditeljima. U njoj bi se učilo o kulturi zavičaja svih koji tu žive, učili bi jedni o drugima a ne da budu jedni pored drugih.  

Dodaje i kako je greška bila što osnivač škole nije bila država nego je to bio Grad Vukovar jer u tom slučaju se ona ne bi mogla samo tako ugasiti.

„Sada imamo to što imamo. Jedan hvale vrijedan projekt je zaustavljen. Govorilo se kako roditelji nisu bili zainteresirani da djeca pohađaju tu školu, a istina je da nije rađena bilo kakva kampanja za upise. Sve se radilo da projekt te škole ne uspije“, rekla je Gaća.

U konačnici projekt je i zaustavljen, a Hrvatska je morala vratiti Kraljevini Norveškoj 390.000 eura. Ništa neće biti niti od najavljene gradnje novoga objekta i sportske dvorane. Umjesto djece u školskim klupama u objektu se tjednima već nalazi Covid ambulanta. Najavljeno je i kako će se taj objekt u budućnosti koristiti kao dječji vrtić.

„Opći je cilj projekta bio doprinijeti društvenom oporavku multietničke zajednice nakon proživljenih sukoba i postići višu razinu razumijevanja, poštovanja i suradnje između manjinskih skupina i većine. Interkulturna škola u Vukovaru mogla je bi biti moderna škola, u kojoj se primjenjuju najnovije metode i tehnologije. Mogla je biti primjer toga kako škole mogu pridonijeti integraciji i dijalogu u područjima u kojima je bilo sukoba. Bili smo spremni financirati ovaj značajni projekt i izdvojili smo 1,3 milijuna eura za to. Nastavnici su pokazali predanost projektu, a roditelji i njihova djeca veliko zanimanje za školu“, odgovorili su prije nekoliko godina iz norveškog veleposlanstva na ovu temu medijima.

Iz Grada Vukovara su pojašnjavajući razloge zašto je projekt propao rekli kako su bili objavili dva natječaja sa ciljem popunjavanja škole i početka nastave ali da izostaje interes roditelja.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava na sjednici Gradskoga vijeća, održanoj u prosincu 2016. godine kada je škola i osnovana, rekao je kako nije za realizaciju ovoga projekta te da je tako mislio i kada je bio oporbeni vijećnik.

„Tada sam mislio da je to projekt koji nije dobar za Republiku Hrvatsku i da nijedna suverena država koja vodi sustavnu politiku ne bi smjela sebi dozvoliti strana tijela u svojem zakonodavnom okviru, a osobito u obrazovanju. Na žalost, naša država očito tako ne misli, krenula je s ovom pričom i dovela stvar do kraja tako da bismo – s nama ili bez nas – dobili ovu školu u gradu Vukovaru“, rekao je tada Penava.

Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

AUTOR: NIKOLINA BRADARIĆ