VUKOVAR, U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) u Vukovaru je održan 12. po redu Međunarodni gospodarsko-znanstveni Skup o akvakulturi. Bila je ovo još jednom prilika da domaći i inozemni stručnjaci, ali i gospodarstvenici, progovore o stanju u hrvatskoj akvakulturi danas i planovima za budućnost. Predsjednik Udruženja ribarstva pri HGK Milan Božić rekao je kako nakon niza godina, tijekom kojih smo bilježili probleme u slatkovodnom i morskom ribarstvu, u zadnjih par godina problemi se polako rješavaju tako da raste i proizvodnja ribe.
„Ove godine u Hrvatskoj će biti proizvedeno oko 4.800 tona slatkovodne ribe što je značajno povećanje u odnosu na prije nekoliko godina. Međutim, treba znati i kako smo prije rata proizvodili oko 15.000 tona slatkovodne ribe i to s kapacitetima kojima raspolažemo i danas“, rekao je Božić.
Kazao je i kako je tijekom proteklih nekoliko godina riješeno niz problema koji su otežavali proizvodnju ribe tako da su danas stvoreni preduvjeti za dalji rast proizvodnje. Treba znati i kako Hrvatska iz EU fondova, u periodu od 2014. do 2020. godine, na raspolaganju ima 350 milijuna eura. Istakao je kako Hrvatska ima veliku priliku za povećanje proizvodnje ribe koju najvećim dijelom može izvoziti na tržište EU.
„Države EU proizvode samo 35 posto ribe za svoje potrebe dok sve ostalo uvoze iz trećih zemalja. Hrvatska danas oko 70 posto ribe, i slatkovodne i morske, izvozi. Mogli bi izvoziti i puno veće količine kada bi ih proizveli“, rekao je Božić.
Na skupu je rečeno i kako Hrvatska godišnje proizvede i oko 10.000 orade i brancina što također najvećim dijelom odlazi u izvoz. Inače, po glavi stanovnika u Hrvatskoj se godišnje potroši oko 9 kilograma ribe dok u isto vrijeme taj prosjek u EU iznosi oko 20 kilograma po stanovniku. Spomenuto je i kako PDV na svježu ribu u Hrvatskoj iznosi 25 posto dok je PDV primjerice u Sloveniji i Italiji 10 posto, a u Francuskoj 8 posto.
IVAN MATIĆ
Foto Ivan Matić
