VINKOVCI, Vukovarsko-srijemska županija već niz godina ulaže velika sredstva ne bi li poljoprivredu postavila na zdrave noge te toj djelatnosti omogućila da bude jedan od najvažnijih nositelja ukupnog razvoja. Po podacima Fine,a koje prikupio župan.hr, Vukovarsko-srijemska županija je na četvrtom mjestu s izdvojenih 0,247 posto sredstava za poticaje poljoprivredi, a trećoj gleda li se omjer subvencija u odnosu na broj stanovnika – 15,1 kunu po stanovniku VSŽ.
“Poljoprivreda je izuzetno važna za našu županiju, kao i u ostalom za sve druge županije, bez obzira na njen udio u društvenom proizvodu ili udjele u drugim pokazateljima, jer od nje se očekuje da utječe na ukupne gospodarske aktivnosti, da osigura prehrambenu neovisnost Hrvatske, te da bude okolišno korisna i odgovorna i k tome da značajno pridonese energetskoj neovisnosti Hrvatske, i to tako da ruralni prostor unaprijeđen društvenom i krajobraznom ulogom poljoprivrede postane poželjan za nastan, život i starenje. Izuzetna je to zadaća, ali vjerujemo da ju naša poljoprivreda i naši poljoprivrednici mogu izvršavati”, kaže županijski pročelnik za poljoprivredu i infrastrukturu Andrija Matić.
Po Matićevim riječima, u tim nastojanjima najznačajnije su mjere unaprjeđenja gospodarenja prirodnom osnovom, tj. poljoprivrednim zemljište, primarnom infrastrukturom i vodom koja je sada nakon okončanja investicije u melioracijski kanal na trasi budućega Kanala Dunav-Sava dostupna za sve sustave navodnjavanja na kojima intenzivno radimo.
“Ove mjere traže sustavan pristup, dugogodišnje aktivnosti i višemilijunske izdatke. No, uspjeli smo. Isplatilo se! Konačno, i kao županija i kao PG uspješno koristimo i EU sredstva i sredstva iz Programa Slavonija, Srijem i Baranja i kroz nove poslovne modele pronalazimo rješenja za brojna PG pritom spajajući javni i privatni kapital, spajajući javnu vlast sa znanošću i proizvođačima”, kaže zadovoljno dodajući kako su druge mjere usmjerene na bolju organizaciju primarnih proizvođača, pa stoga županija pomaže ustroj proizvođačkih organizacija jer su one, kako ističe, najeuropskiji model organizacije i osiguravaju snažnu pregovaračku poziciju, a koncentracijom ponude i potražnje omogućuju uspješnije poslovanje i kandidiranje na EU fondove.
Napominje kako se zbog istih razloga pomaže i stvaranje robnih marki i poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima podupirući pritom i trošak nove infrastrukture, usklađenje sa standardima, stjecanje znanja i vještina pa i certifikata, a ustrojavaju se i svojevrsni kratki lanci opskrbe.
Tu je i niz „malih mjera koje otklanjanju glavobolju“ malim OPG-ima kao što su mjere sufinanciranja kamata za posebne programe, sakupljanje animalnog otpada,…. ili ohrabruju male OPG jer im se sufinancira i organizira nastup na sajmovima i manifestacijama,…
“Nadalje, radi očuvanja i unaprjeđenja društvene uloge poljoprivrede podupiremo tradicijske obrte i druge aktivnosti kojima selo potvrđuje svoje vrijednosti čuvajući sve značajnije štićenu i očito sve vrjedniju kulturnu baštinu, a domislili smo i jedinstven projekt naslovljen kao Seoska prijestolnica županije. To je projekt promoviranja nedovoljno prepoznatih vrijednosti malih ruralnih sredina i svake godine novo malo selo bude za svoj jednogodišnji program nagrađeno sa njima velikih 100.000 kuna”, kaže Andrija Matić.
Napominje i kako je poljoprivreda ponovno “in” te se, nakon što je broj OPG-a i poljoprivrednih obrta bio u stalnom padu do 2018., sada osjeti porast broja OPG-ova u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
“Sve je veći broj onih koji žele svoju sudbinu vezati uz svoje selo, svoj svjetonazor, koji žele uspješnije koristiti nasljeđe, vrlo vrijednu prirodnu osnovu kao i stečena znanja i prepoznate prilike, te kako je s jedne strane potrebna tehnologija sve jeftinija i dostupnija, a s druge strane kupci i veliko EU tržište sve otvorenije i sve sklonije za dobar proizvod sluti se uspjeh hrvatske poljoprivrede koja ulazi u bitku dokazujući se vrsnoćom, posebnostima i brojnim proizvodima koji imaju „nešto iznad“, a ne samo da su zdravstveno ispravni i često su suvišci koje sada reguliramo zakonom jer su „realno smeće“”, zaključuje vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu i infrastrukturu Andrija Matić.
