VUKOVAR, Vukovarci mjesec studeni proživljavaju u prisjećanju na strahote kojima su bili izloženi u velikosrpskoj agresiji, a posebno nakon što je 18. studenoga 1991., nakon tromjesečne opsade slomljena obrana grada, a u Vukovar ušli pripadnici srpskih paravojnih postrojba i bivše Jugoslavenske vojske, počinivši brojne zločine nad hrvatskim braniteljima i civilima koje su zatekli u razorenom i uništenom gradu.
U tromjesečnoj agresiji na Vukovar poginulo je ili ubijeno 2.717 branitelja i civila, a na popisu zatočenih i nestalih nalazi se još 386 osoba kojima se svaki trag gubi upravo u Vukovaru u jesen 1991.. U spomen na žrtvu toga grada u Domovinskom ratu ulicama Vukovara danas, na 29. obljetnicu sloma obrane, proći će brojni domoljubi u Koloni sjećanja za koju su epidemiolozi preporučili da ne bi trebala biti veća od 500 osoba. Program ispred Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar započinje u 10 sati, a potom će se sudionici obilježavanja u koloni sjećanja uputiti prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće. Molitvu za poginule, ubijene i nestale molit će đakovački i osječki nadbiskup, mons. Đuro Hranić dok će misu zadušnicu na groblju predvoditi vrhbosanski nadbiskup i metropolit, kardinal Vinko Puljić (12,30 sati).
Komemorativnim događajima u Vukovaru nazočit će predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je još jučer popodne stigao u grad na Dunavu, uz potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Borisa Miloševića, ministra obrane Marija Banožića, ministricu regionalnoga razvoja i fondova Europske unijeNatašu Tramišakiministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića. Premijer Plenković položit će vijenac i zapaliti svijeću i na mjestu masovne grobnice na Ovčari, a obići će i vukovarski Vodotoranj.
Predsjednik Republike Zoran Milanović neće biti u koloni sjećanja već će počast ubijenima u agresiji na Vukovar iskazati polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na mjestu masovne grobnice na Ovčari u 11 sati.
Agresija na Vukovar počela je, obično se navodi, 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.
Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja deblokade grada i pada Lušca 2. studenoga, a zatim i Bogdanovaca, 10. studenoga 1991.,Vukovar se našao u potpunom okruženju.
Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenome, kada je bilo na desetke zračnih napada, a katkad je u danu na grad palo i do 11.000 granata, bombi i raketa. Obrana Vukovara slomljena je 18. studenoga, a do 20. studenoga agresor je zauzeo sve dijelove grada i ovladao njime.
U srbijanske koncentracijske logore odvedeno je oko sedam tisuća zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba dok je grad doživio gotovo potpuno uništenje.
