Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Veliki petak jedini je dan u cijeloj liturgijskoj godini kada Crkva ne dopušta slavljenje euharistije. Obredi Svetog petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi, drugi dio je klanjanje križu dok je treći podjela Svete pričesti.
Veliki petak u Katoličkoj crkvi ujedno je dan strogog posta i žalovanja.
Na Veliki petak ni u Pravoslavnoj crkvi ne služi se liturgija, osim ako su Blagovijesti. Na Veliki petak se posti. Običaj je da se na taj dan bojaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizira Kristovu krv. Na Veliki petak se ne pijeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa (nedelje) kada je, po vjerovanju, Isus uskrsnuo, ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašavanja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Tog dana poštuje se strog post, u kući se ne pali vatra, ne kuha se čak se i kruh ne mijesi tog jutra. Međutim, Srbi vjeruju da je najtužniji dan u krišćanstvu najbolji za kalemljenje voća jer se “primi sve što se tog dana nakalemi”.
