Danu prije najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, prethodi Velika subota, kršćanski blagdan, koji zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje. Velika subota dan je tišine te molitve. Crkva se zadržava kod Gospodinova groba i u molitvi razmišlja o Isusovoj muci, smrti te silasku u podzemlje. Dakle, na Veliku subotu vjernici posjećuju Božji grob u Crkvi.
Crkva u molitvi kod groba čeka Gospodina: vjernici, pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti moliti “Isusovom grobu”. Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje.
Tako Crkva ulazi u vazmeno bdijenje koje počinje u subotu navečer.
Vazmeno bdijenje
No, prije pola noći slavi se Isusovo uskrsnuće Vazmenim bdijenjem. Ono počinje blagoslovom vatre ispred crkve, a zatim slijedi povorka i pozdrav uskrsnoj svijeći koja predstavlja Krista, biblijska čitanja koja razotkrivaju svu povijest spasenja od stvaranja do uskrsnuća, blagoslov krsne vode te misa za proslavu uskrsnuća.
Hrvatski su se teolozi zauzeli za riječ Vazmeno jer je riječ Uskrs preuska, ne obuhvaća sve presudne događaje iz Isusova otkupiteljskog djela: muku, smrt, uskrsnuće, uzašašće i slanje Duha Svetoga.
Riječ Vazam uključuje događaje od Velikog četvrtka do Uskrsa u najužem smislu, a u širem uključuje sve što Crkva slavi od početka Korizme pa sve do Duhova: Korizma podsjeća na Isusov post kroz 40 dana u pustinji, Veliki četvrtak spomen je na Posljednju večeru i na uhićenje u Maslinskom vrtu, Veliki petak na osudu i smrt, a Velika subota je dan mirovanja koje Vazmenim bdijenjem prelazi u veliki obrat, u iznenađenje Isusova uskrsnuća; ono se od davnina slavilo u uskrsnoj noći. Taj veliki obrat uskrsnuća slijedio je Isusovo uzašašće i slanje Duha Svetoga koje spominjemo 50 dana poslije Uskrsa na blagdan Duhova.
Velika subota – dan tišine, molitve i vazmenog bdijenja – narod.hr
