U Vukovaru, u petak, projekcija dokumentarno – igranog filma “Žumberački uskoci”

Foto: Boris Ščitar/Večernji list

ZAGREB, Dokumentarno – igrani film “Žumberački uskoci”, u produkciji Večernjeg lista, dolazi i u Vukovar. Projekcija je na repertoaru 8. srpnja u 20 sati u rodnoj kući Lavoslava Ružičke, a pozvani su svi koje zanima ta tematika, zaljubljenici u povijest, ali i znatiželjnici koji će, vjeruje ekipa Večernjeg lista, otkriti neke nove, dosad široj javnosti nepoznate i neispričane detalje. Razlog zašto ekipa Večernjaka dolazi baš u Vukovar kao jedan od prvih gradova u kojima ćemo gostovati, nakon Zagreba, Samobora i žumberačkih Sošica, velik  je broj Žumberčana koji živi u okolici Vukovara, točnije u Berku i Iloku.

Žumberčani koji danas žive u Berku prvotno su 1942. kao čitava kolonija preseljeni iz Žumberka na biskupsko imanje u Berkasovo nedaleko Šida, a preseljenje je inicirao grkokatolički biskup Janko Šimrak. U Berkasovo je došlo 35 siromašnih i popaljenih obitelji iz Žumberka uglavnom iz župa Pećno, Grabar i Mrzlo Polje. Žumberčanima je tamo 1945. oduzeta zemlja, a ostavljeni su im tek mali vrtovi od kojih se nije moglo živjeti pa su nove vlasti predložile preseljenje na imanje koja su oduzeta Nijemcima i tako su Žumberčani došli u Berak, i to 1946. godine.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list

Još jedna kolonija Žumberčana naselila se u Ilok, takozvanim “vlakom bez voznog reda” u jesen 1945. godine. U narednim godinama u Ilok je došlo više od 50 obitelji iz Žumberka. Prilikom kolonizacije one obitelji koje su dobile zemlju u Iloku trebale su se odreći u korist općine svojih posjeda u Žumberku. Kao naknadu za svoju zemlju u Srijemu su mogli dobiti maksimalno sedam jutara plodne zemlje. Žumberčani u Iloku i Berku nikad nisu zaboravili svoje korijene i stalno održavaju kontakte sa Žumberčanima koji još žive na tom masivu.

Svi oni na neki način povezani su sa žumberačkim uskocima, profesionalnim ratnicima koji su u službi Habsburgovaca na Žumberak naseljeni u nekoliko navrata tijekom 1530-ih godina, kako bi formirali obrambeni pojas prema Osmanskom carstvu. Prvi uskoci sa sobom su donijeli i specifičnu grkokatoličku vjeru. U filmu se razmjenjuju igrane scene i dokumentarni dio u kojem su na najškakljivija pitanja o porijeklu uskoka odgovarali i priznati povjesničari, vođe grkokatoličke vjerske zajednice, ali i rimokatolički svećenik, potomci rimokatoličkih i grkokatoličkih plemićkih obitelji te stručnjaci za ratne vještine. U realizaciji filma sudjelovalo je 17 sugovornika, a samo u igranim scenama izmijenilo se četrdesetak ljudi, a ukupan broj sudionika popeo se na stotinjak. Igrane scene ekipa je snimala, među ostalim, i na autentičnim lokacijama na Žumberku, planini svega 45 minuta udaljenoj od Zagreba, koja je ujedno najrjeđe naseljeni prostor u Hrvatskoj.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list

Redatelj te koscenarist filma je Dražen Klarić, ujedno i glavni urednik Večernjeg lista. Druga koscenaristica i organizatorica snimanja je Petra Balija, urednica posebih projekata Večernjeg lista. Direktor fotografije, glavni snimatelj i montažer je Matej Pavelić, a snimao je i Zoran Pajić, za ton je zadužen Antonio Tatar. U ulozi glavnog uskoka pojavljuje se Marin Penavić, urednik rubrika Panorama i Crna kronika, a glumili su i zamjenici glavnog urednika Mislav Šimatović i Dario Markas, Večernjakov art direktor Zoran Birman te urednik fotografije Boris Ščitar, izvršni urednik portala Večernji.hr Danijel Lijović, urednik Večernjakove Nedjelje Robert Bubalo… I prvi ljudi marketinga Večernjaka našli su se ispred kamere – direktor Dražen Novak i zamjenik direktora Andrej Ribičić. Glazbu za film napisao je poznati skladatelj Matej Meštrović, a savjetnik za akcijske scene, logistiku i rekvizite je Marin Matijević, novinar Lovačkog vjesnika. Još jedan sugovornik, predstojnik Katedre za povijest srednje i jugoistočne Europe Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petrić postao je i savjetnik za rani i novi vijek.

Od stručnjaka, u filmu govore i poznavatelj hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti Neven Budak, pročelnik Katedre ekumenske teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu Juro Zečević-Božić, ravnatelj Grkokatoličkog sjemeništa Daniel Vranešić, poglavar grkokatoličke crkve u Hrvatskoj mons. Milan Stipić – čelnik Križevačke eparhije, križevački biskup u miru, mons. Nikola Kekić, dramatičar i publicist Nino Škrabe…