VUKOVAR, U organizaciji dvojetjednika Glasa Slavonije, Agroglasa, u Vukovaru se u ponedjeljak održava 9. međunarodni stručno-znanstveni skup “Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša” na kojem je, pored niza stručnjaka i znanstvenika, jedno od predavanja održao i ministar poljoprivrede Davor Romić.
“Program ruralnog razvoja velika je šansa za hrvatsku poljoprivredu ali samo pod uvjetom da bude usmjeren tamo gdje će dati najveće afekte i nemojmo misliti da će mehanizacija riješiti problem poljoprivrede u Hrvatskoj. Organizacije i udruživanje su puno važnije od toga. Proizvođačke organizacije kao one koje funkcioniraju u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama su ono što nama trebe. Međutim da bi do toga došli, morat ćemo preskočiti hrvatski jal i bolje se orgaizirati”, poručio je Davor Romić.
Također je ustvrdio kako hrvatska poljoprivreda za sve prošle godine nije napravila značajniji iskorak ni tehnološki, ni stručno, ni temeljno te se zato tu danas nalazimo gdje jesmo. Po njegovim riječima, temelji hrvatske poljoprivrede nalaze se u obiteljskim poljoprivrednm gospodarstvima koja se moraju umrežiti s prehrambenom industrijom kao jednim od najvitalnijih dijelova hrvatskog gospodarstva.
“Međutim, nemojmo samo o crnim scenarijima. Donio sam odluku da ukupno 366 mladih poljoprivrednih proizvođača koji su se natjecali iz Programa ruralnog razvoja dobiju po 50.000 eura kako bi krenuli u poljoprivrednu proizvodnju sa budućim inovativnim tehnologijama koje bi razvijale ruralni protor u Republici Hrvatskoj. Isto tako sam lagano donio i odluku da 1150 mladih poljoprivrednih proizvođača dobiju po do 15.000 eura kako bi pokrenuli u poljoprivrednu proizvodnju”, rekao je Romić.
U ime Glasa Slavonije rad skupa pozdravio je član Uprave Marijan Beljan, a govorili su i osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak koji je upozorio na brojne devijacije u hrvatskoj poljoprivredi rekavši kako moramo preispitati neke od postavki na kojima temeljimo razvoj.
“Ako neka sorta pšenice u testnom razdoblju da prinose od 10 tona po hektaru, kako je moguće da mi na njivama ostvarujemo prinos od 4 tone po hektaru”, zapitao se Kraljičak.
I vukovarsko-srijemski župan Božo Galić izrazio je razočarenje stanjem u kojem se nalazi poljoprivreda i slavonsko selo založivši se za hitno donošenje smjernica za razvoj Hrvatske.
“Čemu će nam hrastovi, kada nam umiru sela. Čemu će nam silna polja, ako ih neće imati tko obrađivati?”, postavio je pitanje župan Galić.
Na skupu je iznijet i podatak kako primjerice u istočnoj Hrvatskoj ima čak 408.000 poljoprivrednih povšrina povoljinih za navodnjavanje, a navodnjava se svega 1,4 posto obradiivh povšrina ili 18.000 hekatra.
ĐURO KARALIĆ
