Program obnove stočarstva i krajolika u Štitaru daje odlične rezultate i pokazuje kako se smislenim mjerama i kvalitetnim pristupom mogu riješiti mnogi problemi hrvatske poljoprovrede i stočarstva.
Zapuštenih krajolika u Vukovarsko-srijemskoj županiji je mnogo, a samo je Općina Štitar svoje krajolike, uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture, upisala u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i tako na njima omogućila obnovu stočarstva, kaže načelnik te vukovarsko-srijemske općine, Stjepan Gašparović koji kao kandidat za vukovarsko-srijemskog župana ispred koalicije HSS-SDP smatra kako ta iskustva može prenijeti i drugim sredinama u županiji.
“Rezultati su ovakvog našeg pristupa vidljivi, a broj stoke u Štitaru je u porastu. Jedina smo općina u kojoj postoji takva tendencija. Primjer da se može kada se hoće”, kaže ovaj mladi Štitarac dodajući kako je sam rad na stavljanju krajolika u funkciju započeo kao nužnost jer su se u zapuštenim površinama skupljale divlje svinje koje su u Štitar donosile afričku svinjsku kugu. A kao riješenje nametnuo se električni pastir.
“Nakon postavljanja električnog pastira bilo je potrebno još samo nekoliko manjih zahvata za prilagodbu tada zapuštenih pašnjaka držanju stoke. Prva godina protekla je u usuglašavanju svega. Već sada, sami poljoprivrednici preuzeli su održavanje većine ograda funkcionalnim. U ovim, za stočarstvo teškom godinama, Štitar je uspio održati svinjogojstvo kroz niz sustavnih mjera”, napominje Gašparović.
Po njegovim riječima, postavljanje električnih pastira – nakon čega više nije bilo niti jednog izbijanja kuge u Štitaru, podjela spužvi i dezinfekcijskih sredstava svima, istresanje kreča (vapna) na sva raskrižja poljskih puteva zbog dezinfekcije kotača, ali i druge mjere uspjele su održati svinjogojstvo.
“Kada osvijestimo sami sebi da u trenutku kada je Slavonija imala najviše stoke i bila najbogatija, stoka nije bila u štali (svakako, ni na njivi) nego na pašnjacima i u šumama, tada ćemo stočarstvo moći postaviti na uzlaznu putanju”, poručuje Stjepan Gašparović dodajući kako međutim problema i dalje ima, a jedan od njih je i što državna tijela pružaju ogroman otpor takvim mjerama na koje, upozorava, Općina ima pravo sukladno Konvenciji o europskim krajobrazima.
Napominje kako je zadatak Županije ustrojiti mrežu krajolika, obnoviti njihova svojstva i stočarstvo na njima, približiti im infrastruktu, a u četiri godine to je po njemu moguće napraviti. “A kada mreža krajolika bude obnovljena i ustrojena, proglašena i zaštićena kao kulturna baština, tek tada ćemo moći razviti i kontinentalni turizam Vukovarsko-srijemske županije, ne prije toga”, mišljenja je ovaj kandidat koalicije HSS-SDP za župana vukovarsko-srijemske županije dodajući kako to nisu jedine mjere razvoja stočarstva koje Županija treba poduzeti, ali su to mjere koje ne smije propustiti.
Kaže kako su arhitektonska kulturna baština i krajobrazna kulturna baština dvije glavne sastavnice materijalne kulturne baštine te je potrebno čuvati i kulturnu baštinu i seoske krajolike.
“Mjera po mjera, zahvat po zahvat, projekt po projekt i statistike pokazuju da je i pad broja stanovnika u Štitaru zaustavljen. Sustavna i smislena politika mora se voditi i u Županiji”, poručuje Stjepan Gašaparović nadajući se kako će i birači prepoznati sve ono za što se zalaže, a što se pokazalo već ispravnim i korisnim u njegovom rodnom Štitaru.
Foto: Stjepan Gašparović
