Tjelesna aktivnost u starijoj životnoj dobi: Piše Lorena Draženović, mag.cin.

    Foto: Pixabay/Claudia Peters

    Svi se slažemo da je tjelesna aktivnost važan faktor očuvanja zdravlja i funkcionalnih sposobnosti osoba starije životne dobi.

    Današnji način i tempo života uvelike smanjuje tjelesnu aktivnost ljudi u svim aspektima života. Tjelesna neaktivnost smatra se snažnim faktorom rizika za nastanak osteoporoze, dijabetesa tipa II, koronarne bolesti srca ili nekog oblika karcinoma.

    Istraživanja iz 2012. godine pokazuju da osobe starije životne dobi koje su redovito tjelesno aktivne imaju manje zdravstvenih tegoba nego što je uobičajeno u njihovim godinama. Također, teškoće i zdravstveni problemi koji se javljaju u starijoj životnoj dobi pripisuju se upravo neaktivnosti.

    Tjelesna aktivnost u starijoj životnoj dobi ima za cilj održati ili poboljšati motoričke i funkcionalne sposobnosti te prevenirati nastanak određenih bolesti. Ona također pruža čovjeku osjećaj kontrole nad svojim životom, omogućuje susrete s poznanicima i prijateljima te smanjuje osjećaj bespomoćnosti i napuštenosti.

    Preporučene tjelesne aktivnosti su sljedeće:
    – hodanje (umjesto da se vozite par stanica, prošetajte),
    – trčanje (pripazite na tempo),
    – plivanje i vježbe u vodi,
    – vožnja biciklom,
    – penjanje uz stepenice (umjesto lifta koristite stepenice ukoliko je to moguće),
    – ples (idealna aktivnost ne samo za održavanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti nego
    i za upoznavanje novih ljudi, za aktualizaciju i zadovoljavanje potreba za kretanjem i
    socijalizacijom),
    – yoga.

    Tjelesna aktivnost, da bi bila svrhovita, trebala bi se provoditi najmanje dva do tri puta tjedno u trajanju od minimalno 30 minuta. Intenzitet nije određen, on ovisi o vašim mogućnostima.

    Svakako, prije samog početka vježbanja, preporučujem da se posavjetujete s vašim liječnikom.