VUKOVAR, Predstavnici Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatskog drvnog klastera na sastanku održanom u Vukovaru postignuli je suglasje oko važnosti projekta ulaganja u preradu drveta na području grada kao i oko vrste i obima poželjnih ulaganja u drvnu industriju. Tom prilikom iznesena su i obrazložena stajališta Grada oko namjere da na svome području realizira poslovno ulaganje koje bi trebalo zaposliti do 500 radnika na poslovima prerade drva i proizvodnje finalnih proizvoda. Još jednom je rečeno kako se očekuje i aktivna podrška Vlade koja bi osigurala dobre ulagačke uvjete te potrebnu količinu sirovine iz državnih šuma. Zamjenik župana Damir Barna referirao se na činjenicu da se radi o posebnom području koje traži ozbiljna ulaganja jer je broj zaposlenih u Vukovaru smanjen na 9.000 i Županija može osigurati obrazovne i druge potrebne preduvjete. Zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček istaknuo je kako su pristigla tri pisma namjere i da vukovarsko ulaganje neće utjecati na postojeće drvno-prerađivačke kapacitete u Slavoniji, odnosno da neće zatvarati postojeća radna mjesta, što se moglo iščitati iz nekih medijskih komentara.
„Naše gospodarske prilike su alarmantne, stoga želimo privući ulagače koji će zaposliti ljude te tako i zadržati drvnu sirovinu, koja se čak u 70 posto slučajeva odvozi iz Županije“, rekao je Pavliček.
Hrvatski drvni klaster pozdravlja daljnja ulaganja u sektor, posebno iz razloga što su sva tri subjekta koja su iskazala interes za ulaganjem članice Klastera.
„Ulaganja su motor sektora i svake godine naše tvrtke ulože preko 110 milijuna eura kroz redovita tehnološka ulaganja, dok se u preradi drva trenutno realiziraju mnogobrojni kapitalni projekti vrijednosti između 10-70 milijuna eura“, rekao je direktor Klastera Marijan Kavran.
Dodao je i kako se nažalost cijeli slučaj s ulaganjem u Vukovar pretvorio u političko pitanje bez da su prethodno rasvijetljeni i pojašnjeni svi ulagački detalji. Klaster predlaže izradu stručne analize, odnosno ulagačke podloge koja će uzeti u obzir kadrovske potencijale, postojeće sirovinske resurse i tržišne parametre, koji trebaju dati odgovore na konjunkturu te vrstu deficitarnih proizvoda.
„Sve navedeno moglo bi biti dio natječajnih uvjeta, koje bi trebala raspisati Vlada RH. Nama trebaju snažni ulagači, tvrtke s artikuliranim pozicijama na svjetskom tržištu, koji mogu razviti i unaprijediti sektor i koji mogu isplatiti plaću radnicima na razini prosječne plaće u RH, a ne da se kroz kapitalna ulaganja svrstavamo u razinu minimalnih plaća. Takvim i sličnim karakteristikama ovaj projekt bi opravdao svu podršku i otklonile bi se sumnje da se radi tek o stjecanju dodatnih prava na sirovinu, zaključio je Kavran.
