VUKOVAR, U zadnje vrijeme pitanje obrazovanja pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru ponovno je jedna od glavnih tema o kojoj se razgovara ne samo u Vukovaru nego i u Hrvatskoj. Ovo pitanje posebno je istaknuto poslije najava gradonačelnika Vukovara Ivana Penave kako će raditi na tome da djeca hrvatske i srpske nacionalnosti zajedno sjede u školskim klupama, odnosno da prestane odvajanje djece u osnovnim i srednjim školama.
„Od vremena Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja pa do danas proces odgoja i obrazovanja pripadnika srpske nacionalne manjine korektno je se odvijao. Bilo je tu uvijek problema ali u protekle 3 godine bilježimo intenzivan pritisak na sva prava Srba u Hrvatskoj pa se tako dovodi i pitanje i obrazovanje djece pripadnika srpske nacionalne manjine“, kaže Srđan Jeremić koji je predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO) inače organizacije koja okuplja općine u Vukovarsko – srijemskoj i Osječko – baranjskoj županiji s pretežito srpskim stanovništvom.
Govoreći na temu obrazovanja pripadnika srpske nacionalne manjine Jeremić kaže kako u javnosti postoje brojne polu informacije ili u cijelosti netočne informacije koje daju krivu sliku o obrazovanju manjina. Podsjeća kako je pitanje obrazovanja manjina u Hrvatskoj regulirano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina kao i Zakonom o obrazovanju i Zakonom o službenoj upotrebi pisma i jezika. Posebno je istakao česte izjave kako djeca srpske nacionalnosti u osnovnim i srednjim školama uče po posebnom programu i da uče gradivo koje se razlikuje od gradiva koje uče učenici hrvatske nacionalnosti.
„Činjenica je da se ništa ne radi i ne uči bez odobrenja Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Naime, nastavni plan i program je usvojen od Ministarstva tako da tu nema ničega spornoga. Nastavni plan i program kao i udžbenici učenika hrvatske i srpske nacionalnosti su identični. Razlika je samo u tome što učenici koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku i pismu školski program pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Pri tome imaju obvezu učenja i hrvatskog jezika i pisma“, tvrdi Jeremić.
Dodaje i kako djeca srpske nacionalnosti zapravo tjedno imaju nekoliko sati više nastave jer pohađaju i srpski jezik i književnost. Po završetku školovanja na maturi je srpski jezik i književnost jedan od obveznih predmeta tako da imaju i predmet više za položiti.
Prema riječima Jeremića identično je i kod učenja povijesti gdje se posebno ističe dio programa koji govori o Domovinskom ratu.
„I tu je ista stvar. Plan i program je isti s jedinom razlikom što se nastava provodi na srpskom jeziku i pismu“, ističe Jeremić.
Dodaje i kako se radi na identičnim udžbenicima, koji su prevedeni na srpski jezik i pismo, a ako i neki od udžbenika nedostaje da se koristi zamjenski iz Srbije ali da i on mora biti odobren od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.
Podsjeća i na modele nastave za nacionalne manjine napominjući kako postoje 3 modela ali i da su u konačnici roditelji ti koji odlučuju po kojem modelu će njihova djeca pohađati nastavu. Prema podacima ZVO-a oko 1.500 učenika osnovne škole i oko 500 učenika srednje škole trenutno pohađa A model obrazovanja za pripadnike manjina. Bilježi se blagi pad što Jeremić pojašnjava iseljavanjem ljudi kao i generalno manjim brojem stanovnika na istoku Hrvatske.
„Mogu reći kako smo kao ZVO zabrinuti radi ovakvih inicijativa koje nisu dobronamjerne. Srbi su ti koji trebaju da odlučuju o modelima obrazovanja njihove djece, a ne gradonačelnik i neki drugi koji ne primjenjuju niti zakone koje je RH donijela. Ovo što se radi kroz ovakve inicijative je klasičan pritisak na roditelje. Sporne su dvojezične ploče kao i Zakon o službenoj upotrebu jezika i pisma. Sada je sporan i Zakon o odgoju i obrazovanju. Sve vezano za Srbe je problematično iako Srbi u Hrvatskoj čine svega 4.5 posto stanovništva. ZVO će se svakako snažno protiviti ovoj inicijativi, a ako bude potrebe obratiti ćemo se pismeno raznim institucijama u Hrvatskoj, EU i svijetu kako bi zaštitili prava Srba u Hrvatskoj“, zaključio je Jeremić.
Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
AUTOR: Nikolina Bradarić
