Piše: Davor Igrić
Vjerovali ili ne, jako je malen postotak mladih ljudi koji u novinarstvo ulaze kako bi pisali članke o Instagram fotografijama poznatih osoba. U vrijeme kada sam ja kretao na studij novinarstva, oko mene su redom bili ‘mladi lavovi’ koji su novinarskim ‘perom’ željeli mijenjati Hrvatsku i svijet – na bolje. Gdje se to u procesu promijenilo i zašto danas u zemlji imamo krizu novinarstva (kao što mnogi smatraju), zaista ne znam.
Stvar je individualna i ne toliko loša kao što mnogi misle. Neki trče za zaradom, neki za uspjehom, ali i dalje je ogroman broj onih, poput nedavno pretučenog nagrađivanog novinara Željka Peratovića, koji će pod svaku cijenu tražiti istinu.
Za mene je novinarstvo i dalje bitno zanimanje, a da nema njega, stotine afera koje gotovo svakodnevno izbijaju nikada ne bi bile otkrivene. Kvalitetno novinarstvo i neovisni novinari stup su održanja svakog društva, pa tako i našeg.
Ako dijelite ovu filozofiju sa mnom, onda je ovo članak za vas. Dakle, kako postati novinar?
Tko je, zapravo, novinar?
Novinar je svaka osoba koja radi u mediju (tiskanom, televizijskom, radijskom, online) i bavi se prikupljanjem informacija o nedavnim događanjima i aktualnim temama. Posao novinara je iz dana u dan izvještavati javnost o svemu što se događa oko nas, pazeći na to da vijesti budu relevantne i zanimljive publici.
Novinar mora imati dobro oko i još bolje uho za takve vijesti, kontakte među visokim dužnosnicima i poznatim osobama koje mu mogu ukazati i rasvjetliti određene događaje, ali ponajviše – novinar mora imati ‘tvrdu kožu’ kako bi uvijek ostao neovisan zbog pritisaka koji će u njegovoj karijeri neminovno doći.
S mojeg osobnog stajališta smatram kako novinar, kvalitetan novinar, ne može biti svatko. Osim određenog talenta za pisanje ili snimanje, za dobro bavljenje ovim poslom važna je snaga uma; da se ne raspadaš pod pritiskom svakodnevnih rokova, da se lako nosiš s kritikama (urednika, kolega, institucija, čitatelja, gledatelja, slušatelja,…), da si znatiželjan/znatiželjna u otkrivanju novih priča.
Preispitajte se; ako ste dobri na ovim poljima, možete krenuti na sljedeću razinu – formalno obrazovanje u polju novinarstva.
Što studirati kako bi postao novinar?
Iako će vam mnogi fakultetski profesori reći kako je formalno obrazovanje izuzetno bitno kako biste postali kvalitetan novinar, osobno smatram da je istina negdje na pola puta, ali o tome više kasnije.
U Hrvatskoj danas ima nekoliko fakulteta koji mlade ljude uče novinarskom poslu. Osim Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji je vjerojatno najkvalitetniji u zemlji, novinarstvo se može učiti i na VERN-u, Hrvatskim studijima (smjer komunikologija), ali i u nekim drugim gradovima u Hrvatskoj – poput Rijeke (studij glume i medija) ako vas zanima takva kombinacija.
Moje osobno iskustvo vezano je uz grad Zagreb i FPZG koji svakom studentu nudi zaista zanimljiv i dinamičan program za koji, kako bi se ostvario puni potencijal, valja biti ‘zagrijan’. Osim temeljnih teorijskih znanja o ovom poslu, na FPZG-u ćete dobiti i praksu u obliku televizijske redakcije na Televiziji Student, radijsku praksu na iznimno slušanom Radio Studentu ili relativno nedavno pokrenutom studentskom listu Global.
Osim toga, većina studija, pa tako i FPZG, ponajboljim studentima nudi prakse izvan fakulteta, po raznim hrvatskim medijskim kućama poput NoveTV ili Styrije. Jednako tako, profesori i asistenti najčešće su i sami praktični novinari, koji će vas, ako se iskažete na njihovim kolegijima, rado preporučiti u neku od domaćih redakcija.
Ono što za vrijeme studija nikako ne smijete zaboraviti je činjenica da se novinarstvo uči s praksom i iskustvom, jednako kao i kuhanje, obrađivanje metala ili drvodjelstvo. Mladi novinar može imati talent i perspektivu, ali on nikada znanjem i iskustvom neće moći parirati starijim kolegama. Teoretsko znanje je bitno, ali ono najvažnije je tokom cijelog studija raditi na sebi, učiti ‘sa strane’, skupljati iskustvo gdje god stignete, osobito izvan fakulteta. I upoznavati nove ljude te širiti mrežu kontakata.
Kako skupiti iskustvo kad je tisuće novinara na burzi?
Vjerujte meni, apsolutno je moguće studirati i raditi istovremeno. Osim osobnog iskustva (RTL, NovaTV, manji portali i lokalni mediji), poznajem na desetke kolega koji su barem jedan dio studentskog vremena radili po redakcijama – ili preko ljeta, na praksama ili cijelu godinu volonterski po manjim i većim medijima.
Kao i često puta u ovom poslu, bitno je pokazati zanimanje i osobni angažman. Novinari, posebice mladi, često vole biti arogantni misleći kako baš oni sve znaju. Činjenica je da vas tek susret s redakcijom, starijim urednikom i zahtjevnošću posla kojeg tek učite, suoči s istinom – ja zaista ništa ne znam. Ali, to je dobra stvar jer sada možete početi učiti.
Bitno je da si u glavi postavite situaciju u kojoj nema zida, tj. zamislite si otvoreno tržište gdje svi imamo priliku, ne jednu, nego više njih. Zanemarite brojke na burzi, zanemarite situaciju u državi, ako ste se već odlučili za poziciju novinara, napravite svaki dan po jedan korak naprijed u karijeri, neovisno radilo se o dodatnoj edukaciji, izradi vašeg vlastitog bloga ili dosađivanjem postojećim redakcijama vašim životopisom – po tko zna koji put. Kad tad ćete upasti tamo gdje ste si postavili cilj, bitna je samo upornost.
Da vam se olakša cijeli put, u nastavku ću izdvojiti stavke koje su meni osobno pomogle u novinarskoj karijeri i potrazi za poslom.
Dodatna znanja i iskustva koja vam mogu dati prednost nad drugima
Talent i snagu uma imate, fakultet ste upisali ili se na njega spremate. Shvatili ste da kao neiskusan novinar trebate volontirati ili raditi za manju plaću kako biste posao naučili. No, što još moderni novinar mora znati kako bi se popeo na vrh? Kakva dodatna znanja mora usvojiti da bi mogao konkurirati starijim i iskusnijim kolegama? U nastavku ću spomenuti alate koji su meni olakšali put, krenimo prvo od najbitnijeg:
1. Obrada materijala sastavni je dio modernog novinarskog posla
Moderno novinarstvo ne zahtjeva samo snalaženje s riječima i informacijama, već i s materijalima. Vrlo jednostavno – naučite kako raditi u Photoshopu. To čak ni ne treba biti Photoshop. Ako ga ne posjedujete, na webu postoji milijun jednostavnih alata poput Canve ili Pixlra koji će vas naučiti osnovama obrađivanja fotografija. Tu su brojni besplatni tečajevi, YouTube kanali i razni tutoriali koji vam stoje na raspolaganju, a jedino što trebate je nešto vremena svaki dan.
Osobno sam savladao osnove u Photoshopu i nebrojeno puta su mi iste zatrebale, bilo u običnom smanjivanju fotografija, pa sve do izdvajanja ili dodavanja određenih detalja.
Nešto kompliciranije od obrađivanja fotografija, ali utoliko zabavnije, je obrada zvuka i video materijala. Ako se ne mislite baviti TV ili radijskim novinarstvom, ovo znanje nije nužno (osnove ćete dobiti na fakultetu), ali je sigurno dobro ponešto o tome znati. Windows Movie Maker dobar je za početak – da naučite rezati ‘sirovinu’, spajati kadrove i lijepiti osnovnu grafiku, a nakon toga svakako probajte Sony Vegas – jednostavan i moćan program koji svakako preporučujem.
Ovime ne tvrdim da jedan novinar mora, pored svog posla, još u redakciji glumiti web dizajnera i audio inženjera, nego tvrdim kako jedan “svježi” novinar koji ima iskustvo s gore navedenim programima ima značajnu prednost nad nekome tko je iskusan samo u pisanju.
2. Upoznavanje sa sustavima za unos sadržaj – jako bitan faktor
CMS ili Content Management System je sustav koji koriste sve web stranice na svijetu, a služi za pisanje, obradu i objavu sadržaja (npr. vijesti, videomaterijala,…) na nekom blogu, webu i slično. CMS je ono na čemu ja, upravo sada, pišem ovaj članak. Sve što vidite, napravljeno je alatima koji se nalaze u njemu. Upravo zbog toga, dobra preporuka s moje strane je pokrenuti blog baziran na WordPressu i usvojiti neke osnovne alate. Vaš budući poslodavac možda neće imati isti takav sustav za unos sadržaja, ali će, uvjeravam vas, biti veoma sličan, a time i vama poznat pa ćete se lakše prilagoditi. Neki od CMS-ova s kojima bi bilo pametno da se upoznate su WordPress, Joomla! i Drupal, oni su najpopularniji i većinom ćete se s njima susretati u karijeri.
3. Alati za novinare, učenje i zaradu ‘sa strane’
Google je zasigurno jedan od najboljih prijatelja svakog novinara. Svaki moj članak, pa tako i ovaj, započeo je kao obična pretraga na tražilici. Iako bi novinari trebali imati ogromno znanje i biti informirani o širokom spektru događanja, još uvijek će za sitnice i provjeru informacija – upitati Google. A što sve taj Google nudi?
- Hashcheck – nije svemoguć, ali riješit će neke gramatičko-pravopisne dileme
- Pixabay – preko 400.000 besplatnih fotografija (nije potrebna registracija, samo navođenje izvora)
- JuxtaposeJS – zadivite urednike sjajnim ‘prije’ i ‘poslije’ grafikama (npr. nakon potresa)
- Cogi – odličan alat za tiskovne konferencije na koje ćete u počecima često ići
- Medium – čitajte; naučiti ćete o svijetu koji vas okružuje, ali i dobiti ideje za članke
- Freelance/Upwork – domaći i strani freelance webovi; uvijek ima poslova za one koji žele pisati
Poanta je sljedeća, internet je pun odličnih alata za novinare, a sve što trebate je uložiti malo truda u pretraživanje.
4. Počnite aktivno koristiti društvene mreže
Ovo je nevjerojatno važno! Facebook, Twitter, Instagram – to su mjesta na kojima nastaju zanimljive priče. Budite tamo. Uklopite se u publiku. Posebice onu na Twitteru. RTL-ov novinar Hrvoje Krešić jedan je od najcjenjenijih tviteraša među novinarima, Aleksandar Holiga također. Cijela redakcija N1 televizije nalazi se na Twitteru gdje iz dana u dan komunicira s ljudima i ojačava brend vlastitog medija. Slijedite njihov primjer jer upravo su oni zahvaljujući ovoj mreži stekli tisuće fanova koji:
- čitaju njihove članke i gledaju njihove priloge
- javljaju im zanimljive priče ili debatiraju o dnevnim aktualnostima
Društvene mreže najbolji su način da kao mladi novinar stvorite reputaciju s kojom ćete lakše ‘kucati’ na vrata velikih redakcija, a sada kada sam se već dotaknuo kucanja, idemo na detalje oko toga kako upasti u redakciju nekog medija.
Kako upasti u redakciju nekog medija?
U današnje vrijeme, nevjerojatno je bitan način na koji se predstavljate, posebice ako ste novinar. Pismenost je broj jedan, stil pisanja odmah iza. Brusite to dok ne postanete gotovo savršeni kroz vlastiti blog ili web stranicu.
Ako nemate radnog iskustva u poslu, sigurno ga možete naći na nekom od manjih ili lokalnih portala koji su, uvjeravam vas, uvijek u potrazi za novinarima koji bi volontirali. Otvorena molba i entuzijazam najčešće su dovoljni da vas takvi mediji uzmu pod svoje ‘skute’.
- preispitajte se i vidite što vas zanima (TV, radio, online, tisak…)
- napravite popis svih medija koji vas zanimaju, ali i onih za koje znate da vas mogu naučiti poslu
- sredite životopis, LinkedIn profil, ostale profile na društvenim mrežama
- ako nema otvorenih natječaja za rad ili stažiranje, pošaljite otvorenu molbu (čak i za volontiranje)
- raspitajte se među kolegama i profesorima koji rade u medijima ima li mjesta za vas
- ako ništa ne prođe, ne odustajte; provjerite CV, molbu i način na koji se predstavljate još jednom – možda je u tome problem
- ako ni to ne uspije – otvorite vlastiti medij: blog, web stranicu, YouTube kanal…
Također, društvene mreže postale su mnogo bitnije od vremena kada sam ja studirao. Uskočite na taj vlak – počnite tvitati, povežite se s kolegama iz branše na LinkedInu, posjetite pokoju medijsku konferenciju (npr. neki fakulteti dobivaju besplatne akreditacije za studente za Weekend Media Festival; raspitajte se kako doći do njih), učlanite se u veoma aktivne Facebook grupe koje vode ljudi iz branše (Specijalist, E-commerce Hrvatska, Društveni mediji,…). Osim know-howa, ove grupe često organiziraju druženja među članovima preko kojih možete doći do posla u nekom od medija ili marketinških agencija (ako vas to zanima).
Dakle, kako postati kvalitetan novinar?
Uzmete malo talenta i urođene znatiželje, usvojite teorijska i početna znanja kroz fakultetsko obrazovanje, istovremeno radeći (volontirajući) po manjim redakcijama i medijima. Uz sve to, dodatno se obrazujte izvan fakultetskog kurikuluma i svaki dan se trudite poraditi na nekoj od gore navedenih vještina. Na sve to dodajte par tvitova, Facebook statusa o stvarima koje vas zanimaju i okružuju kako bi dobili na reputaciji i voilà – uspjeh ne može izostati, a vi ste postali – novinar.
inpublic.hr/Đuro Karalić
Foto: Pixabay/Neven Divkovic
