Razbijanje predrasuda. I učenici koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i oni na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu uče istu povijest i iz istih udžbenika

VUKOVAR, Obrazovanje učenika srpske nacionalne manjine po modelu A u Vukovaru, kao i na istoku Hrvatske, već godinama unazad izaziva brojne komentare pri čemu se mogu čuti i brojne neistine. Kada je riječ o obrazovanju osnovaca i srednjoškolaca najviše se govori o povijesti i to posebno o dijelu gdje se uči o Domovinskom ratu. Svako malo su se mogle čuti tvrdnje kako učenici srpske nacionalnosti uopće ne uče o Domovinskom ratu ili taj dio samo brzo prelete. Podsjećamo kako se mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja uveden moratorij na izučavanje novije hrvatske povijesti za učenike srpske nacionalnosti koji je istekao 2003. godine. Od tada i učenici srpske nacionalnosti, prema planu i programu, uče o Domovinskom ratu što su nam potvrdili i profesori povijesti.

Međutim, od prvoga dana postoje sumnje u to što učenici koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu zapravo uče na satima povijesti i na temu Domovinskoga rata. Vrlo često se može čuti kako oni o Domovinskom ratu ne uče ništa ili pak da za sate povijesti koriste udžbenike iz Srbije. Sumnja se i u rad dijela nastavnika i profesora napominjući kako su oni ti koji mogu da neke dijelovi nastave jednostavno zaobiđu pa čak i preskoče. Tu se isto tako podsjeća i na činjenicu da učenici osmih razreda iz nastave na srpskom jeziku i pismu iz Vukovara, a u sklopu terenske nastave i učenja o Domovinskom ratu, nisu posjećivala vukovarsku bolnicu, Memorijalni centar Domovinskog rata i slična mjesta kako su to činili svi drugi osmaši iz Hrvatske.    

Profesor povijesti u Gimnaziji Vukovar Dubravko Žuvić kaže kako se Domovinski rat u srednjoj školi izučava u četvrtom razredu. Govoreći o planu i programu kaže kako se radi o periodu od nastanka Hrvatske pa sve do 2000 godine. Taj period Žuvić obrađuje tijekom dva mjeseca škole.  

„Program iz povijesti učenika na hrvatskom jeziku i pismu i učenika na srpskom jeziku i pismu apsolutno je identičan. U pravilu nema nikakve razlike niti u planu i programu niti u udžbenicima iz kojih se uči jer su oni zapravo isti“, kaže Žuvić.

Njegove riječi potvrđuje i profesorica povijesti u nastavi na srpskom jeziku i pismu u Gimnaziji Vukovar Dragana Vranješ Tropšek. I ona tvrdi kako je plan i program identičan te da se Domovinski rat obrađuje u drugom polugodištu četvrtog razreda srednje škole.

Foto: www.novosti.hr

„To većina građana ne zna ali radimo po identičnim udžbenicima. Zapravo udžbenici povijesti na srpskom jeziku i pismu nisu niti prevedeni pa učimo iz istih. Isti je slučaj i sa udžbenicima iz većine drugih predmeta. Isto tako i naš plan i program su identični i tu nema nikakve razlike. Razlikuje se samo donekle terminologija. Sve teme se moraju obraditi. Jedina razlika je što se u nastavi na srpskom jeziku i pismu obrađuje i srpska nacionalna povijest i to nekih deset posto sati od ukupnog fonda sati tijekom godine“, rekla je Vranješ Tropšek.

Dodaje i kako su školski kurikulum te plan i program po kojem se radi jedinstveni i da oni vrijede za sve učenike u Hrvatskoj bez obzira na nacionalnost i po kojem jeziku i pismu se nastava odvija.

Po istom principu se radi i u osnovnim školama gdje se nastava odvija i na hrvatskom jeziku i pismu i na srpskom jeziku i pismu. Kako nam je prenijelo nekoliko ravnatelja osnovnih škola u njima se Domovinski rat obrađuje u osmom razredu. Pri tome su plan i program rada identični, a radi se sa udžbenicima koji su identični i samo prevedeni na srpski jezik i ćirilično pismo. Moramo napomenuti i kako na ovu temu nisam uspjela s nikim razgovarati od nastavnika povijesti.

Tekst je potican sredstvima u sklopu projekta Novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

AUTOR: NIKOLINA BRADARIĆ