Priča je to o zabranjenoj ljubavi – i od Boga, i od ljudi, priča je to o Mariji i Ivanu Kozarcu, priča je to opjevana u pjesmi “Milov’o sam garave i plave“ koja je jedna od najljepših ljubavnih pjesama napisanih na ovim prostorima. Njihova ljubav započinje krajem 19. stoljeća kada su odrastali zajedno u istoj ulici u vinkovačkom naselju Krnjaš. Unatoč velikoj ljubavi ona nikada nije mogla biti ostvarena jer su Marija i Ivan bili rodbinski povezani u trećem koljenu. Riječ je o ljubavi Ivana i Marije Kozarac koje vinkovčani nazivaju i „šokačkim Romeom i Julijom“. U spomen na tu veliku ljubav Udruga „Vinkovački šokački rodovi“ i obitelj vinkovačkog poduzetnika Stanića nedavno su ispred rodne kuće Ivana Kozarca podignuli spomenik kojim podsjećaju na tu neostvarenu veliku ljubav.
“Njihova ljubav bila je nemoguća iz više razloga. Prvi i osnovni je njihova obiteljska povezanost, a jedan od razloga je i što je Ivan bio siromašan. Uz to Ivan je vrlo mlad obolio od tuberkuloze što je tada bila neizlječiva bolest. Međutim, o toj njihovoj ljubavi znali svi iako treba znati da u to vrijeme nije bilo moguće šetati gradom s djevojkom, viđati se prije braka i slično”, kaže magistar znanosti i povjesničar u mirovini Zlatko Virc.
Govoreći o njihovoj ljubavi dodaje kako se njihova veza počela rasplamsavati od malena te da su kribaji bili rijetki trenutci kada su mogli biti zajedno. Sačuvane su i dvije čaše, Ivanov kirbajski poklon Mariji. Kaže i kako je Ivan Kozarac pokušao preboljeti Mariju te da je napisao zbirku pjesama koju nije smio posvetiti Mariji nego izmišljenoj Vesni. U to vrijeme nastala je i njegova čuvena ljubavna pjesma „Milov’o sam garave i plave“ koja je također posvećena Mariji koja se udala za vinkovačkog poduzetnika Guutmana. Njezin unuk Tomisav Jagić (81), koji i danas živi u Vinkovcima, za baku kaže da je bila iznimno vrijedna i odana crkvi ali i da se sjeća kako je povremeno spominjala Ivana.
“U njenom molitveniku bila je fotografija od Ivana kao i nekoliko rukopisa i pjesama koje je pisao za nju. Znalo se za tu njihovu rodbinsku ali i osjećajnu vezu koja upravo toga i strogih pravila nije bila moguća. Na spomeniku njih dvoje sjede na klupici uz Bosut držeći se za ruke što je u ono vrijeme bilo nemoguće”, rekao je Jagić.
Spomenik Ivanu i Mariji Kozarac prvi je spomenik podignut nekome poznatom vinkovčaninu poslije 1971. godine kada je otkriven spomenik Josipu Runjaninu koji je poznat po tome što je uglazbio hrvatsku državnu himnu.
IVAN MATIĆ
