ZAGREB, Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je detalje novog Zakona o najmu stanova. Po riječima Bačića novim Zakonom o najmu stanova svaki novi ugovor o najmu trebat će biti sastavljen kao javnobilježnički akt i solemniziran kod javnog bilježnika što omogućuje ovrhe bez prethodnog dugotrajnog parničnog postupka radi iseljenja ili naplate.
„Rezultat ove reforme bit će manji pritisak na sudove i dvostruko brže rješavanje problema nego dosad. Mi ćemo kroz solemnizaciju moći u svakom trenutku kao država imati točne podatke o raspoloživom broju stanova koji su u dugoročnom najmu”, istaknuo je Bačić.
Najmodavac mora predati stan u stanju pogodnom za ugovorenu uporabu, održavati stan funkcionalnim, odgovarati za stvarne i pravne nedostatke te omogućiti izvođenje potrebnih popravaka. Najmoprimac mora redovito plaćati najamninu i ugovorene režijske troškove. Stan je dužan koristiti pažljivo i u skladu s ugovorom, snositi troškove sitnih popravaka i redovne uporabe te prijaviti uočene nedostatke.
Pri predaji, ugovorne strane dužne su sastaviti zapisnik o primopredaji stana, koji uz opis stanja stana mora sadržavati stanje svih brojila te fotografije svake prostorije. Ako ugovorom nije drukčije određeno, najmodavac može pregledati stan dva puta godišnje uz prethodnu najavu, a najmoprimac bi pri useljenju plaćao polog u visini jedne mjesečne najamnine. Najmoprimac ima pravo otkazati ugovor o najmu bez obveze navođenja razloga, a zakonski otkazni rok iznosi 60 dana.
Prema prijedlogu novog Zakona najmodavac može otkazati ugovor o najmu zbog povrede ugovornih ili zakonskih obveza najmoprimca, primjerice neplaćanj najma ili režija, veće štete u stanu, kršenje kućnog reda i sl. Prije otkaza dužan je najmoprimcu uputiti pisanu opomenu i ostaviti primjeren rok za otklanjanje povrede ugovora. Rok za otklanjanje povrede iznosi 15 dana, a ako najmoprimac u tom roku ne otkloni povredu, rok za iseljenje ne može biti kraći od daljnjih 30 dana.
Ugovor se može otkazati i bez krivnje najmoprimca. Minimalni rokovi za iseljenje u tom slučaju iznosi 6 mjeseci, odnosno godinu dana ako je najam trajao dulje od 5 godina. Ako u stanu živi dijete, rok za iseljenje produljuje se za dodatnih 6 mjeseci. Može se ugovoriti i kraći rok za iseljenje, ali on ne može biti kraći od 3 mjeseca, istaknuo je ministar.
U prijedlogu novog Zakona stoji i kako bi se tijekom trajanja ugovora, najamnina mogla povećati najviše jednom u godinu dana, ali se najmoprimca o tome treba obavijestiti barem 30 dana ranije. Cijena najma može rasti najviše za postotak rasta cijena stambenih objekata u prethodnoj godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Odredba ugovora kojom bi se omogućilo češće ili veće povećanje bila bi ništetna.
Osnovica bi iznosila najmanje 7,725 eura po metru četvornom, a godišnje bi se usklađivala sa stopom inflacije koju objavljuje DZS. Ukupno najamnina i režije ne mogu prelaziti 30 posto prihoda najmoprimca.
Jedna od najvećih novosti ovog zakona i prvi put se pojavljuje u Hrvatskoj, je uloga Agencije za osiguranje radničkih tražbina. Ona će skrbiti i brinuti da najmodavcu, ako najmoprimac ne izvršava svoje ugovorne obveze, isplaćuje njegova potraživanja, ali uz određene uvjete.
