ZAGREB, Agencija za elektroničke medije (AEM), u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, organizirala je javno predstavljanje mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”, koja je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kako je rečeno tijekom predstavljanja za provedbu prvog dijela mjere, uspostave sustava provjere informacija, osigurano je 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
“Kao potpredsjednici Europske komisije i za demokraciju osobito mi je drago što je Hrvatska u svoj Plan oporavka i otpornosti uključila ovu mjeru uspostave provjere točnosti informacija, jer je uloga medija i dostupnost točnih podataka ključna za otpornost naše demokracije, a Hrvatska je prva koja je uvela ovu mjeru i služi za primjer brojnim drugim državama članicama Europske unije. Europska komisija radi na paketu zakona koji će pomoći jačanju naše demokracije kako bismo bili spremni prepoznati negativne strane utjecaje i hibridne prijetnje. Mjere poput provjere medijskih činjenica i uspostave objave javnih podataka izravno pomažu u ispunjenju tog cilja. Zato me osobito veseli veliki interes koji ste iskazali za ovu mjeru kroz današnje predstavljanje”, rekla je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica na otvaranju skupa.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je projekt na inicijativu ministarstva unesen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a provest će ga Agencija za elektroničke medije u suradnji s brojnim partnerima. Naglasila je kako je tema borbe protiv dezinformacija, odnosno poticanja profesionalnog novinarstva, tema svih europskih država i europske demokracije, a ovaj je projekt u Europskoj uniji prepoznat kao jedan od najinovativnijih.
Voditelj projekta i zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović predstavio je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu navedene mjere, kao i druge elemente NPOO projekta uspostave sustava provjere točnosti informacija. Kazao je kako će se na javni poziv za dodjelu sredstava kao nositelji moći javiti visokoobrazovne i znanstvene institucije i udruge civilnog društva, dok mediji mogu biti partneri. Za projekte neovisne provjere točnosti informacija dodjeljivat će se od minimalno 750 tisuća kuna do najviše milijun i pol kuna po projektu, a Javni poziv će biti objavljen do kraja godine.
“Projekt “Uspostave sustava provjere točnosti informacija” ima za cilj demokratizirati i decentralizirati pristup provjeri točnosti informacija, potaknuti stvaranje većeg broja fact-chekera i osnaživanje postojećih, kao i suradnju i partnerstvo različitih dionika, uz multidisciplinarni i znanstveno utemeljeni pristup i fokus na teme od javnog interesa, a sve kako bi se ojačala otpornost društva na dezinformacije“, poručio je Tomljenović.
Ravnatelj AEM-a Josip Popovac istaknuo je iznimnu važnost projekta kojem je nositelj upravo nezavisni medijski regulator, ocijenivši ga pionirskim projektom u europskim razmjerima.
Profesorica Grbeša Zenzerović istaknula je kako živimo u vremenu u kojem je sve teže prepoznati vjerodostojnu informaciju.
“Cilj dezinformacijskih kampanja, koje se najčešće plasiraju putem društvenih mreža, je proizvesti nepovjerenje u tradicionalne izvore vijesti i informacija i stvoriti dojam da se više nikome ne može vjerovati. Ljudi tada postaju laka meta dezinformatora koji vrlo često djeluju strateški i radikaliziraju javnost, što možemo dobro vidjeti na primjeru rata u Ukrajini. Jedini način da se to donekle spriječi je ulaganje u obrazovanje za medije koje mora početi još u vrtiću. Osim toga, treba poticati projekte koji se bave podizanjem profesionalnih standarda u medijima i općenito, stručnom provjerom informacija, kao što je ovaj zbog kojeg smo se danas okupili. Nadam se da će biti mnogo kvalitetnih prijava koje će povezati znanje i ekspertizu znanstvenih institucija, udruga i medija“, rekla je Marijana Grbeša Zenzerović.
Prema riječima Ive Nenadić u studenom je na snagu stupio Akt o digitalnim uslugama koji, između ostaloga, osnažuje borbu protiv dezinformacija koje se šire društvenim mrežama. Pojasnila je da pristup koji promovira Europska unija uključuje veću transparentnost i odgovornost internetskih platformi, kao i suradnju platformi s fact-checking organizacijama, jačanje medijske pismenosti i, kroz prijedlog Akta o slobodi medija, jačanje ekonomskih i profesionalnih kapaciteta i nezavisnosti medija.
Profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Jan Šnajder predstavio je istraživanja Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja (TakeLab) u području primjene tehnika obrade prirodnog jezika za analizu medijskog sadržaja.
“Istraživanja u područjuprimjene umjetne inteligencije u postupku provjere činjenica nalaze se još na svome početku. Dostupni alati ni blizu ne rješavaju sve izazove, niti su prilagođeni specifičnostima pojedinih jezika. TakeLab svojim istraživačko-razvojnim projektima cilja razviti inovativne i učinkovite sustave analize teksta koji su prilagođeni specifičnostima hrvatskoga jezika. Naša istraživačka grupa nastavit će s razvojem postojećih sustava Retriever i ALANNO, koji mogu poslužiti kao temelj za razvoj niza računalnih sustava u okviru spomenute NPOO mjere”, kazao je Šnajder.
