VINKOVCI, U sklopu 23. Sajma zdravlja koji u nedjelju završava u Vinkovcima, pretposljednjeg dana te sajamsko-edukacijske manifestacije, održan je Simpozij Novinarstvo, koji se sadržajno naslonio na središnju temu ovogodišnjeg Sajma zdravlja, djecu i potrebu ulaganja u njihov razvoj.
O svijetu medija i njihovom odnosu prema djeci, sudionicima simpozija uvodno je govorila glavna urednica portala www. medijskapismenost.hr i stručna suradnica Agencije za elektroničke medije Ana Dokler koja je predstavila i priručnik koji su zajednički izdali Agencija i UNICEF “Djeca i mediji”, a potom odgovorila i na neka od aktualnih pitanja o odnosu medija i djece, kako izvještavati o djeci i koje greške pri tome ne činiti.
“Stručnjaci se slažu da djecu treba početi medijski opismenjavati od trenutka kada počnu koristiti medije, a to je danas već negdje u vrtićkoj dobi. U tom najranijem periodu ključna je uloga roditelja u smislu biranja sadržaja za djecu i objašnjavanju zašto nešto gledamo, a zašto ne, te polako poučavanje djece kako kritički analizirati te sadržaje”, kazala je Ana Dokler dodajuće kako medije u život djece treba uvoditi postepeno, a o viđenom medijskom sadržaju roditelji bi trebali razgovarati s djecom kako bi im pojasnili razliku između stvarnosti i fikcije.
Djeca i mediji
Na potrebu medijske edukacije roditelja, ali i odgajatelja u dječjim vrtićima i svim onima koji dolaze u doticaj s djecom u ranoj dobi upozorio i predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Vukovarsko-srijemske županije Željko Draženović koji je održao predavanje na temu “Djeca i mediji”.
“U današnje vrijeme djecu izlažemo medijima od najranije dobi, što itekako utječe na njihov rast i razvoj. Mediji su svugdje oko nas, na poslu, u vrtiću, kod kuće, današnji svijet je nezamisliv bez masovnih medija. I tu treba odmah razjasniti jednu stvar. Mediji nisu po prirodi postojanja dobri i loši. Mediji predstavljaju tehnološki iskorak, a na korisnicma je kako će taj tehnološki napredak koristiti. Kada je riječ o utjecaju medija na djecu, ključna je uloga roditelja, staratelja, baka i djedova, teta u vrtićima”, kazao je Draženović.
Po njegovim riječima, djeca u ranoj dobi nisu uvijek sposobna razlučiti stvarno od nestvarnog, a ne razumiju niti tehnološka dostignuća poput Photoshopa, stoga vjeruju u ono što vide, a s jednakom lakoćom usvajaju obrasce koji im se nameću na televiziji putem reklama i drugih programa koji nisu nužno namijenjeni djeci, ali im djeca svejedno imaju pristup.
Neuromarketing u promociji predškolskog obrazovanja
Nastavno na tu temu nadovozela se u svome izlaganju i Hedda Martina Šola, jedna od vodećih marketinških stručnjakinja s Sveučilišta Hercegovina u Mostaru govoreći na temu “Neuromarketing u promociji predškolskog obrazovanja”. Ta autorica prve knjige o neuromarketingu u Hrvatskoj „Marketinška oružarnica“ i knjige „Neuromarketing Armoury“ koje se izučavaju se na fakultetima i prodaju u Hrvatskoj, USA i zemljama EU, pojasnila je kako je neuromarketing spoj marketinga i neuroznanosti te daje odgovore na pitanja kako najbolje približiti određeni brend potrošaču.
“Tradicionalne marketinške tehnike ne mogu dati odgovore na ta pitanja”, ustvrdila je Hedda Martina Šola.
Navela je kako je poznati proizvođač automobila Daimler – Chrysler radio istraživanje kako bi istražio mozak potrošača koji kupuju njihove automobile, a pobjedio je Mini Cooper.
“Znate li zašto? Neuromarketinškom analizom je utvrđeno da ispitanici kad vide Mini Cooper imaju najopuštenije lice i zapravo vide “Bambi na 4 kotača”. I ništa danas nije slučajno. Svi proizvodi na tržište dolaze već programirani i prilagođeni za potrošače, kako bi kupili upravo njih”, kazala je ova straučnjakinja dodajući kako se pri tom posebna pažnja posvećuje djeci i njihovim roditeljima, kao ogromnim potrošačima koji vrlo lako upadnu u zamke marketinškog utjecaja.
Zdravlje novinara
Posebice zanimljivo bilo je druženje s nekadašnjim novinarkama i poznatim licima s malih ekrana, Višnjom Mišin koja je radila za HTV i Ivanom Draganić, bivšom novinarkom RTL-a, a sve na temu zdravlja novinara odnosno koliko se i da li se danas osjećaju sretnije i opuštenije kada su izvan novinarstva i posvećene vlastitim životnim projektima.
“Jednostavno sam u jednom trenutku ocjenila da je vrijeme za promjenu i nisam požalila. Doduše, nedostaju mi tereni, raznovrsnost tema i ljudi s kojima sam se susretala, a koju može ponuditi samo novinarstvo”, kazala je Višnja Mišin koja je nakon novinarstva uplovima u odvjetničke vode i danas u Vinkovcima ima svoj odvjetnički ured.
Slično razmišlja i Ivana Draganić, koja je iz novinarstva izašla prije godinu dana i danas je vlasnica vinskog bara “Vinska mušica” u Osijeku.
“Nakupi se u čovjeku svega i u jednom trenutku dođete pred prekretnicu. Ja sam donijela odluku da želim svoj mir i nešto svoje. I nisam požalila posebice jer ovo današnje novinarstvo sve ima manje veze s pravim novinarstvom”, kazala je Draganić.
I jedna i druga smatraju kako današnje novinarstvo sve više posrće pod teretom senzacionalizma, marketinga i oglašivača, a kao rezultat proizlazi nevjerodostojno i neobjektivno novinarstvo.
Četvrt stoljeća Vinkovačke televizije
Simpozij Novinarstvo završio je u slavljeničkom tonu i obilježavanju 25. godina djelovanja Plave Vinkovačke televizije o čijim programskim odrednicama je govorila direktorica programa te televizijske kuće Biljana Pavlović.
“Već 25 godina trudimo se donijeti, ponajprije lokalne informacije, u domove naših gledatelja i biti im prozor u lokalna politička, gospodarska, kulturna, sportska i druga događanja. Nije to uvijek lako, često nas je malo, a događanja puno, a izazovno je i opstati u marketinškom smislu kada znamo da ovo područje nije gospodarski razvijeno koliko bi mi svi htjeli”, kazala je Biljana Pavlović.
U završnoj riječi, zahvaljujući svim sudionicima, posebice predavačima, Željko Draženović ukazao je na potrebu jače profesionalizacije novinarske struke ocjenivši iznimno bitnim vjeru građana u medije.
“Ima nas svakakvih, ali ogromna većina hrvatskih novinara pošteno odrađuje svoj posao. I zato nemojte odustati od praćenja medija uz izgovor “ja više ne čitam novine i ne gledam vijesti”. Nedostatak informacija danas si ne može nitko dopustiti jer je pravodobna informacija ključ svega. Pravo na informaciju zajamčeno je svima i mora svima biti dostupna. Jer samo uz prave informacije možemo donositi i prave odluke”, poručio je Željko Draženović u ime Simpozija Novinarstvo na 23. Sajmu zdravlja u Vinkovcima.
