Ovogodišnje Vinkovačke jeseni pod sloganom “Vlak slavonske ravnice”

Foto: Grad Vinkovci
VINKOVCI, Danas je održana prva sjednica Organizacijskog odbora 61. Vinkovačkih jeseni, koja je najveća manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj. Kako je najavljeno ovogodišnje Vinkovačke jeseni će biti održane od 11. do 20. rujna pod sloganom “Vlak slavonske ravnice”.

“Ovogodišnja tema govori o nekadašnjim vremenima, povezujući prošlost sadašnjost kroz životne priče ljudi koji su doselili i zavoljeli Slavoniju kao svoju rodnu grudu. Progovara i zajedništvu, osobito u trenucima kada je ono bilo najpotrebnije. Ovo je manifestacija koja se okuplja i kroz koju čuvamo slavonski identitet, gdje god bili”, kazao je gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić.

Sastanku je prisustvovao i župan Vukovarsko – srijemske županije Ivan Bosančić koji je rekao kako će Vukovarsko – srijemska županija i dalje nastaviti pružati podršku Vinkovačkim jesenima.

“Ovo je već 61 godina tradicije u kojoj su utkani slavonska ljubav i duša, a upravo je to razlog zbog kojeg su Vinkovačke jeseni izrasle na najveću manifestaciju u Hrvatskoj. Posebno mi je drago istaknuti kako iz godine u godini kontinuirano rastu i napreduju. Siguran sam da će ovogodišnje izdanje biti najbolje do sada!”, rekao je Bosančić.
Zajednica kulturno – umjetničkih djelatnosti Vinkovci (ZAKUD) je i ove godine odgovoran za tradicijski dio Jeseni, uključujući temeljne folklorne priredbe.  

“Moramo se prisjetiti i svih priznanja koja smo tijekom prošle godine dobili od struke, povodom 60 godina trajanja ove kulturno-turističke manifestacije. Među njima se ističe šampionska titula Zlatni veliki suncokret, dodijeljena za najbolji turistički događaj na otvorenom. Uvršteni smo i među tri najbolja događanja u kategoriji Turistički događaj godine na Danima hrvatskog turizma. Također smo dobitnici posebnog priznanja Marka Pola za očuvanje identiteta i baštine hrvatskog naroda. U njezinu izvornom obliku, kao i prve nagrade za najbolju najavu manifestacije u kategoriji etnografskog filma za tematski naslovljen uradak „Jesen rumeni’ jabuka“”, kazala je predsjednica ZAKUD-a Vukovarsko – srijemske županije Martina Kelava.

Priredba svečanog otvorenja jedan je od važnijih dijelova Vinkovačkih jeseni jer nam prikazuje temu manifestacije. Temu ovogodišnjeg otvorenja „Vlak slavonske ravnice” predstavio je Marko Sabljaković. Prema njegovim riječima, mnogi su se, odlazeći iz krajeva Like, Korduna, Dalmacije, Dalmatinske zagore i drugih područja, nastanili na slavonskoj grudi. Slavonska ravnica postala im je vječnim počivalištem, a njihovim potomcima i danas je mjesto obitavanja te se generacijama unazad prenosi zahvalnost plodnoj zemlji crnici i slavonskom narodu.

“Nekada je vlak bio jedino prijevozno sredstvo kojim se putovalo kopnom na udaljene relacije, pa su već početkom 20. stoljeća Vinkovci postali značajno željezničko čvorište, au zadnjim desetljećima jedno od najvećih europskih čvorišta. To je omogućilo naseljavanje stanovnika iz drugih krajeva, pa se krajem Prvog svjetskog rata spominje jedna od najvećih humanitarnih akcija u povijesti. Između 17 i 18 tisuća hercegovačke djece njihov spasitelj, njihov Mojsije, kako ga nazivamo, fra Didak Buntić, spašava od gladi te ih vlakom, u organiziranoj akciji, šalje u Slavoniju, gdje su im udomiteljske obitelji i usvojitelji omogućili život i rad, u kućama i na poljima, a žito koje su tijekom žetve ubirali postajalo je njihov kruh svagdašnji. Mnogi se nikada nisu vratili biološkim roditeljima jer ne bi preživjeli, a njihovi potomci danas su ponosni Slavonci i Srijemci”, pojasnio je Sabljaković.

Dodao je kako će početna scena ovogodišnje predstave na svečanom otvorenju Vinkovačkih jeseni, kroz simboliku tračnice i pojavu djece, biti snažan uvod u dramaturšku okosnicu priče u kojoj će živjeti brojni likovi, kao i životne priče od doseljenika u Slavoniju.

Predstavljen je i plakat Jeseni. U središtu je lik žene u seljačkoj odjeći koja se poput siluete pojavljuje na slavonskoj zemlji držeći u rukama snop žita. Silueta žene simbolizira lik seljanke, nije nužno Šokica, koja na istoj toj zemlji svojim rukama ubire plodove Slavonije.