LIPOVAC, Kada se čovjek bolje zamisli, mogli bi imati i pravo svi oni koji kažu kako mi, Slavonci i Srijemci i nismo svjesni pridodnih ljepota koje nas okružuju i diktiraju nam životni bioritam. Uzdišemo ljeti za raznim jadranskim ljetovalištima, a zimi za austrijskim i inim zimovalištima, čije uživanje potom otplaćujemo cijelu godinu, a da nam gotovo ne padne na pamet da neki vikend, za relativno malo novca, posvetimo ljepotama, gastronomiji i enologiji zavičaja u kojem se svako jutro budimo i navečer ležemo. Jednu od takvih ljepota predstavlja i Spačvanski bazen sa svojim brojnim rijekama i rječicama od kojih je Bosut svima samo općepoznat, dok nije velik broj onih koji se mogu pohvaliti da su bili na bosutskoj pritoci Spačvi ili Studvi, rijekama žilama kucavicama doma najvećeg europskog bazena hrasta lužnjaka.
Jednim dijelom toga šumaskog carstva prošloga vikenda prošla je i skupina vukovarsko-srijemskih novinara, ploveći brodom Sv. Katarina rijekom Spačvom, od njezinog ušća u Bosut do dodira s autocestom, nedaleko nekadašnjeg hotela Spačva. Dakle, lipovački je to kraj i podnevlje vrijednih ljudi koji turizam tek otkrivaju, a zamah im u tim nastojanjima pokušava pružiti Turistička zajednica Općine Nijemci kojoj administrativno pripada cijeli tak kraj uključujući i Donje Novo Selo, Podgrađe i Apševce, sveukupno pet sela tzv. Srijemskog trokuta.
A kao najvažniji turistički projekt ističe se Centar za promatranje ptica Sopotac. Smješteno u blizini šume, okruženo oranicama, salašima i rijekom Bosut, izletište Sopotac idealno je mjesto za bijeg od svakodnevnog života i za odmor u prirodi i zbližavanje sa prirodom. Posjetiteljima se pruža i mogućnost bicikliranja na biciklima u vlasništvu općine Nijemci.
„Hrvatsko društvo za zaštitu prirode i ptica zabilježilo je 87 autohtonih vrsta ptica na tom području tijekom godine dana, a mogu se vidjeti vrste poput crne rode, orla štekavca, žute čaplje i vodomara, koje su izuzetno rijetke“, priča direktorica TZ Nijemci Katarina Šarkić, inače rođena Zarepčanka koja je udobnost metropole zamjenila slavonskim podnevljem i kako kaže, nije zažalila, a iskustvo života u Slavoniji u potpunosti joj je promjenilo percepciju te regije kakvu je imala dok je živjela u Zagrebu.
Voljela bi, kako kaže, da domaći turisti, posebice iz Zagreba i drugih krajeva Hrvatske požele doći upoznati Slavoniju i provesti vikend na slavonskim rijekama, salašima, selima, gradovima, šumama i poljima.
„Nažalost, još uvijek nismo u tom smislu dovoljno prepoznati i moramo puno raditi na promociji. Trenutačno radimo na širenju turističke ponude kroz projekt osmišljavanja i izgradnje konjičkih staza. Ove godine smo imali i javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za otvaranje smještajnih kapaciteta i prijavilo se pet iznajmljivača tako da bi do kraja godine trebali dobiti dvadeset kreveta u Općini Nijemci“, kaže predsjednica TZ Nijemci.
Početkom godine, turistička zajednica ostala je bez ijednog turističkog kreveta, nakon što je policija uselila u hotel Spačva uz autocestu Zagreb-Lipovac.
„Svakako da nam nedostaje taj hotel od kojega smo ubirali značajan prihod, ali hotel kao hotel i nije ono na što mi ciljamo. Više bi voljeli da se turisti odluče za smještaj na nekom obiteljskom gospodarstvu jer time doprinosimo i opstanku u ovom kraju i na izravan način pomažemo ljudima“, priča Katarina Šarkić dok u hladovini sjenice Sportskog ribolovnog društva „Skela“ iz Lipovca, nakon vožnje Spačvom, iščekujemo fiš koji se lagano krčka nedaleko zadimljenog roštilja.
„Vidite koja je ovo ljepota ovdje, ali ne znamo tko će u njoj uživati. Jer, i ovdašnja sela postaju iseljenička“, pričaju nam naši domaćini iz SRD “Skela“, vrsni znalci fiša i ostalih jela tipičnih za ovdašnji kraj koji, posebice u proljeće, plijeni ljepotom koju uglavnom uzimamo zdravo za gotovo, nesvjesni svega onoga što u turističkom smislu može ponuditi jedinstveno područje Dunava, Vuke, Save, Biđa, Bosuta i Spačve.
A ako itko zna što sve nude ovdašnje rijeke, posebice Bosut i Spačva, zna kapetan broda Sv. Katarina Martin Božanović.
„Plovimo dosta često i brod je već postao poznat u ovim krajevima tako da ga koriste brojne skupine za izlete i razgledavanja, pa i neka okupljanja i proslave u prirodi“, priča ovaj veliki zaljubljenih u Spačvanski bazen i ovdašnje rijeke za koje kaže da predstavljaju krvotok spačvanskih šuma stoljetnog hrasta i bez kojih te šume ne bi opstale.
Kao uostalom ni cijeli taj dio Srijema koji u turističkom smislu još uvijek traži vlastiti indentitet i načine proboja na turističko tržište. Prošle godine, taj dio Hrvatske upoznalo je više od 1200 turista, uživajući u Bosutu i Spačvi te prostranim šumama i poljima općine Nijemci. Želja je ovdašnjih turističkih djelatnika da ih u budućnosti bude još više.
