VUKOVAR, U organizaciji Veleučilišta Lavoslav Ružička i Studentskog poduzetničkog inkubatora Veleučilišta danas je održan okrugli stol na temu „DEMOGRAFIJA – stanje, izazovi i rješenja“. Po riječima dekana Veleučilišta Željka Sudarića kroz ovaj okrugli stol željeli su da pokažu kako se na ovim prostorima u budućnosti može naseliti i živjeti.
„Cilj nam je da doprinesemo tome da za deset godina imamo barem jednoga stanovnika više“, istakao je Sudarić.
Jedan od sudionika okruglog stola bio je i župan Vukovarsko – srijemske županije Damir Dekanić koji je rekao kako demografija muči gotovo cijelu Europu te da se ona slijedom toga prelila i kod nas.
„Niz je razloga tome. Tu su ratna događanja koja su sve pokrenula, pa ulazak Hrvatske u EU i otvaranje granica što je sve pojačalo, a sve je dodatno zaoštrila ekonomska kriza. Situacija je svakako lođa ali nije bezizlazna“, rekao je Dekanić.
Podsjetio je kako sve razine vlasti, od općina, preko gradova i županija pa sve do države poduzimaju razne korake ali kako da sve to za sada ne daje rezultate. Uz to, kako je rekao, presušio je i „bazen“ u BiH odakle su se godinama u Hrvatsku doseljavali građani u potrazi za boljim životom.
„Jedini način za demografsko bolje sutra je promjena porezne politike s kojom bi rubna i ruralna područja dobila šansu da ostanu i opstanu. Naš zadatak je da osiguramo bolje uvjete kao i više plaće za naše građane“, rekao je Dekanić.
Govoreći o tome kako uvijek ima rješenja podsjetio je i na saznanja koja je dobio tijekom nedavne posjete Izraelu koji, kako je rekao, vodi agresivnu useljeničku politiku. Takva politika doprinijela je da Izrael od 5 milijuna stanovnika, koliko su imali prije 10-15 godina, sada ima oko 9 milijuna stanovnika.
Na okruglom stolu govorio je i Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar koji je, govoreći o trenutačnoj demografskoj situaciji u Hrvatskoj, kazao kako u hrvatskom jeziku već nedostaje izraza s kojim bi se opisala demografska situacija u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima Hrvatska demografski još uvijek nije dotaknula dno ali se tome približava napominjući kako situacija može biti i teža.
„To nam govore i privremeni podaci vitalne statistike za 2021. godinu koja je rekordno negativna od kada se mjeri u RH, odnosno podatci pokazuju rekordno visok mortalitet, rekordno visok prirodni pad stanovništva, što će dovesti do još većeg demografskog pada. Iako je stanje teško ono nije bezizlazno i uz odgovarajuće državne intervencije mogu usporavati negativni demografski trendovi. Dok smo 2011. godine na 100 stanovnika u mladoj dobi imali 116 stanovnika starije dobi, danas na 100 stanovnika mlade dobi imamo čak 156 stanovnika starije dobi. Biološki demografski potencijal hrvatske populacije je vrlo nepovoljan i ne jamči demografsku revitalizaciju čak i uz primjenu snažnijih mjera tako da migracijska komponenta mora ući u razmatranja demografske politike Hrvatske u narednom razdoblju“, rekao je Živić.