VUKOVAR, Povodom obljetnice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske u Vukovaru je predstavljena publikacija pod nazivom „Lica mirne reintegracije: Priče običnih ljudi iz neobičnog vremena“. Riječ je o publikaciji u kojoj je nekoliko Vukovaraca, koji su tada živjeli na području istočne Slavonije, zapisalo zanimljivosti iz svojih svakodnevnih života.
„Mirna reintegracija bila složen i dugotrajan proces u kojega je iznimno važno bilo uključiti cjelokupno građanstvo. Obnova i razvoj grada Vukovara je dijelom pratila taj proces i bilo bi bolje da smo mogli ta dva procesa koordinirati. U konačnici može se reći da je mirna reintegracija bez ispaljenog metka dala rezultat koji omogućava građanima ovoga grada da nastave živjeti u njemu“, rekao je Petar Bor iz Europskog doma Vukovar.
U sklopu predstavljanja publikacijeodržana je i panel rasprava „Lica mirne reintegracije 1996.-1998. i poslije“ na kojoj su sudjelovale osobe čije su priče uvrštene u publikaciju. Bila je ovo prilika da se svi podsjete kako je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja završena 15. siječnja te da je s njom u ustavno – pravni poredak Hrvatske vraćeno dotada okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja smatra se kao jednom od rijetkih misija UN-a koja je uspješno završena ali i čiji se rezultati, unatoč tome, dovoljno ne vrednuju. O tome je govorila i Katarina Kruhonja iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka koja i sama smatra da se mirna reintegracija ne vrednuje onoliko koliko bi trebala. Podsjetila je kako su tek prije dvije godine dobili spomendan za Dan mirne reintegracije.
„Meni je jako drago da se to dogodilo. Imamo i drugih dobrih vijesti, a to da se ova tema detaljnije obrađuje u dvama udžbenicima iz povijesti. Međutim, unatoč protoku vremena mirna reintegracija nije dovršena i ona još uvijek traje. Najveći problem su postali politika i političari“, rekla je Kruhonja.
Autorica publikacije Barbara Matejčić, inače novinarka, rekla je kako se radi o pričama običnih ljudi koji su progovorili o svojim iskustvima. Jedni su na prostoru istoka Hrvatske ostali i dočekali mirnu reintegraciju, drugi su doselili s njom, a treći se pak vratili. Istaknula je i kako je mirna reintegracija prošla bez ijednoga incidenta ili sukoba ali i da sve to što je učinjeno kroz nju se ne vrednuje koliko treba.
„Ta iskustva bi mogla biti svojevrstan proizvod i brend Hrvatske jer se radi o jedinoj uspješnoj mirovnoj misiji UN-a. Imamo i situaciju da premijer Plenković nudi iskustva Hrvatske u svijetu ali se ista ta misija u Hrvatskoj dovoljno ne vrednuje niti se vrednuju njeni rezultati“, rekla je Matejčić.
Predstavljene publikacije organizirali su Europski dom Vukovar i njemačka Zaklada „Friedrich Ebert”.
