U Vinkovcima je obilježena 212. obljetnica rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića, za čijeg je banovanja 1861. godine hrvatski jezik uveden u službenu javnu uporabu u institucijama, uredima i školama u Hrvatskoj.
Brojna izaslanstva, među kojima i grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije te vinkovačkog Povijesnog i športskog društva „Hrvatski sokol“ položila su vijence kod banove Spomen-ploče na kapeli sv. Marije Magdalene na vinkovačkom Gradskom groblju te crvene karanfile na banov grob u grobljanskoj kapelici koju je dana sagraditi banova majka, Elizabeta Šokčević.
Lovorov vijenac položene kod spomenika banu Josipu Šokčeviću na istoimenom trgu u središtu Vinkovaca.
„Usudio bih se reći da je ban Šokčević, koliko ga god ga mi Vinkovčani štovali kao svojega, značajan za cijelu hrvatski povijest. Čovjek koji se prvenstveno zalagao za hrvatske nacionalne interese i potrebe hrvatskog naroda, zaslužio je ocjenu povjesničara kao jedan od tri najznačajnija hrvatska bana uz Josipa Jelačića i Ivana Mažuranića”, istaknuo je predsjednik Povijesnog i športskog društva “Hrvatski sokol” Vinkovci Tihomir Marojević.
Hrvatski ban Josip Šokčević rodio se u Vinkovcima 7. ožujka 1811. godine, u obitelji graničarskih časnika. Vojnu akademiju završio je 1830. da bi u 38 godini već bio general bojnik, dok u 46. godini postaje podmaršal, te ga sa Slavonske vojne granice premještaju u Vrhovnu vojnu komandu u Graz.
Zbog bolesti bana Josipa Jelačića car Franjo Josip I. imenovao je Šokčevića banskim zamjenikom 1958. godine, a na prijedlog biskupa J.J. Strossmayera car je Šokčevića imenovao banom 1860. godine i tu je dužnost obavljao do 1867. godine kada je na vlastiti zahtjev smijenjen da bi godinu potom bio i umirovljen.
Za njegova banovanja, 1861. godine hrvatski jezik uveden je u službenu javnu uporabu u institucijama i školama, pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima kao i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe. Za njegova banovanja donesena je odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, donesen je Kazališni zakon, osnovan sudski Stol sedmorice, donijeti prijedlozi za osnivanje Sveučilišta kao i osnivanje Medicinskog fakulteta-
Hrvatski ban Josip Šokčević umro je u Beču 1897. godine gdje je i pokopan da bi njegovi posmrtni ostatci, na inicijativu vinkovačkog “Hrvatskog sokola” bili preneseni u Vinkovce 2002. godine i položeni u kriptu kapele sv. Marije Magdalene.
