VINKOVCI, Polaganjem vijenaca podno spomen ploče i cvijeća na grob u Vinkovcima je obilježena 207. obljetnica rođenja bana Josipa Šokčevića, za čijeg je banovanja 1861. godine hrvatski jezik uveden u službenu javnu uporabu u institicijama, uredima i školama u Hrvatskoj .
Tijekom njegovog sedmogodišnjeg banovanja, koje je bilo ograničeno nepovoljnim političkim okruženjem, Hrvatskoj je vraćen dio Vojvodine, a donesena je i odluka o osnivanju JAZU, izglasan je Kazališni zakon značajan za financiranje hrvatske kazališne kuće, podsjetio je predsjednik vinkovačkog Povijesnog i športskog društva „Hrvatski sokol“ Zlatko Virc.
Isto tako u vrijeme bana Josipa Šokčevića osnovan je stol sedmorice te održana Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska izložba koja je imala veoma značajnu ulogu u razvoju i procvata gospodarstva. Pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima koja je imala važnu ulogu u razvoju poljoprivrede. Donijeti su prijedlozi za osnivanje Sveučilišta, za osnutak Medicinskog fakulteta.
Odstupio je s dužnosti nakon Austro-Ugarske nagodbe jer je bio pobornik oslanjanja na Austriju u rješavanju hrvatskih prava.
Hrvatski ban Josip Šokčević umro je u Beču 1897. godine gdje je i pokopšan da bi njegovi posmrtni ostatci bili preneseni u Vinkovce 2002. godine i položeni u kriptu kapele sv. Marije Magdalene koju je na groblju u Vinkovcima dala podignuti banova majka Elizabeta Šokčevć 1845. godine.
U spomen na toga značajanog Vinkovčanina počast su odala izaslanstva grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije, vinkovačkog Povijesnog i športskog društva „Hrvatski sokol“ i Udruge Vinkovački šokački rodovi.
