ZAGREB/VINKOVCI, Umjesto osuvremenjivanja postojećeg Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Ministarstvo kulture pripremilo je novi Zakon kojem se protivi cijela hrvatska knjižničarska zajednica, uključujući i Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD), izvjestili su iz Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci proslijedivši priopćenje HKD-a koje prenosimo u cijelosti.
Budući da struka nije bila uključena u oblikovanje konačnog prijedloga Zakona, tijekom e-Savjetovanja istaknula je gotovo dvije tisuće šesto primjedbi. Većina tih primjedbi je odbijena bez valjanog pravnog obrazloženja.
Prijedlog Zakona je trenutačno u saborskoj proceduri, a knjižničari strahuju od mogućnosti da bude izglasan. Knjižničarstvo danas ima velik utjecaj na obrazovanje i kulturu građana – od djece do umirovljenika, a donošenje novog Zakona o knjižnicama štetno je za razvoj društva.
Među ostalim, prijedlog Zakona predviđa osnivanje privatnih knjižnica. Svrha toga je nejasna i otvara prostor špekulacijama, jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost.
U prijedlogu Zakona neodgovarajuće se barata i stručnim rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju „javne“ knjižnice, što je loš prijevod za „public“, tj. „narodne“ knjižnice.
Upitnik se stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama. One sada čine čak 80 posto knjižnica, a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu.
Novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti velik je udarac i na dosegnute standarde struke. Ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je nejasno hoće li i na koji način u knjižnicama raditi stručni djelatnici. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara.
„Prijedlozi zakonskog smanjivanja već dosegnutih standarda i uvjeta za stručno obavljanje knjižnične djelatnosti, ustroj i rukovođenje knjižnicama sa sobom nose i sumnje da bi se time zapravo u velikoj mjeri „legalizirali“ različiti slučajevi sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima u knjižnicama koji su već izazvali javnu pozornost. Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice te održavanje edukativnih programa“, kazala je dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva.
Kako bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za zakonodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora te svim saborskim zastupnicima.
