S prvim danom nove godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Ministarstvo financija stoga podsjeća da se na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura i sve o procesu zamjene hrvatske kune eurom.
U ponoć je započelo razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, navode iz Ministarstva.
Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, pojašnjavaju iz Ministarstva.
Do 15. siječnja do gotovine na bankomatima drugih banaka bez naknade
Podsjećaju i da se do kraja prosinca 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja 2023. Prema planu prilagodbe, od početka 2023. će 2700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023.
Iz Ministarstva ističu i da će zamjena kuna u eure biti moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.
Banke, Fina i Hrvatska pošta će svim potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tijekom cijele 2023.
Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.
Također, podsjećaju iz Ministarstva, tijekom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine, tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Nastavak dvojnog iskazivanja cijena do kraja 2023.
Dvojno iskazivanje, tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja je u Hrvatskoj započela 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom, ističu iz Ministarstva.
Dodaju da je radi informiranja potrošača od početka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. od 5. rujna 2022., do dana uvođenja eura, tj. do 1. siječnja 2023., cijena koja se naplaćivala u kunama morala biti preračunata i istaknuta i u euru.
Nadalje, od dana uvođenja eura, tj. od 1. siječnja 2023., pa do završetka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. do 31. prosinca 2023., cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i istaknuta i u kuni.
Dakle, računi koji se izdaju od 1. siječnja 2023. iskazuju se u euru, na način da su u euru iskazane i sve njihove stavke, a samo se ukupan iznos informativno iskazuje i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenih u Zakonu o uvođenju eura, pojašnjavaju.
Hrvatska je ušla u Schengen. Promjene za svakodnevni život su ogromne
Hrvatska je u ponoć ušla i u Schengen. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće će biti i u zračnim lukama.
Najočitija korist od ulaska u šengensku zonu je ukidanje granica između Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Naravno, politički ostaju na snazi, ali fizički sasvim nestaju. To znači da nema nikakvih graničnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku, kao ni obratno.
Granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postala je vanjska granica EU. U praksi već duže granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u šengensku zonu.
Za putovanje u bilo koju zemlju EU ne treba putovnica, kao ni do sada. Dovoljna je osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao što su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u šengensko područje, za putovanje u njih je također dovoljna osobna iskaznica.
Norveška i Island su dio šengenskog prostora iako nisu dio EU pa je za putovanje u te države i iz njih također dovoljna osobna iskaznica. U Švicarsku se od 2016. može putovati s osobnom iskaznicom, maksimalno na rok od 90 dana.
Promjene Zakona o radu
Danas su na snagu stupile i izmjene Zakona o radu (ZOR), Zakona o mirovinskom osiguranju, povećavaju se naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine te naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a u škole će stići besplatni higijenski ulošci.
Izmijenjeni ZOR prvi put jasno propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više. Sindikati su tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom te da ostane mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
S početkom 2023. oko 500.000 umirovljenika imat će veće mirovine jer na snagu stupaju izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se omogućuje korištenje dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne prijevremene, starosne ili invalidske mirovine.
Mirovinskom reformom povećavaju se sve obiteljske mirovine za 10 posto, dodatno se povećavaju najniže mirovine za tri posto, a povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje s dosadašnjih 0.34 posto na 0.45 posto, kao i polazni faktor za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja s 0.15 posto na 0.25 posto.
Da bi se ostvarilo povećanje obiteljskih i najnižih mirovina, ne treba podnositi zahtjev jer će to ići automatizmom, no pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine ostvaruje se isključivo na temelju zahtjeva korisnika mirovine.
Povećavaju se i naknade
S prvim danom 2023. stupa na snagu Odluka o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2023. godinu, čime je visina osnovice povećana na 527.42 kuna (70 eura). Povećanjem osnovice na 70 eura osigurano je dodatnih više od 13 milijuna kuna (1.755.630,27 eura) za više od 2.5 tisuća udomitelja i više od 5.8 tisuća korisnika u udomiteljskim obiteljima.
Također se povećavaju naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naknade za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete značajno se povećavaju sa sadašnjih 2328 kuna na 4175 kuna. Za isti se iznos povećava novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine.
Povećana je i naknada za vrijeme prava na rad s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života.
Plaće se odsad ne moraju isplaćivati nužno na tekući račun
Novina je zakonskih izmjena i da se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun, već će se moći isplaćivati na bilo koji “račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet”. Prema dosadašnjim odredbama, plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiroračun.
Na snagu stupile goleme promjene. Euro, Schengen, nova pravila za radnike, mirovine – Index.hr
