VUKOVAR, Većina žena izložena seksizmu, mobingu ii nekom obliku seksualnog uznemiravanja u
Hrvatskoj u pravilu nije spremna prijaviti takvu vrstu nasilja jer sustav je takav da ne ohrabruje žene da
se bore protiv seksulanog uznemiravanja, niti da ga prijave, upozoreno je na panel diskusiji “Seksizam,
mobing i seksualno uznemiravanje” održanoj danas u Vukovaru.
“Moramo izgraditi takav sustav koji će mijenjati takvo stanje i to se mora učiniti na nacionalnoj razini kako
bi se jače zaštitilo žene. Svi smo svjesni da je ta zaštita nedovoljna, a u medijskoj sektoru ti napadi su
sve jači i jači”, kazala je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever. Po njezinim riječima, namjera je sindikata u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvo (HND), akademskom zajednicom i drugim relevantnim institucijama oformiti edukativnu kampanju kroz koju bi se educirali pripadnici medijskog sektora da znaju raspoznati i reagirati na bilo koji oblik nasilja
“Nemojmo zaboraviti da mi sa najviših državnih i političkih instanaci u komunikaciji prema novinarkama
imamo situaciju da primjerice premijer kaže novinarki “slatkice”. Što to znači? Pozdravljamo ispriku, ali
toga je puno, kako s državne tako i s lokalne razine”, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Po riječima dopisnika Balkan Diskursa iz Sarajeva Mirnesa Bakije problematično je je što često puta i
same novinarke ne prepoznaju da su izložene nasilju ili ga smatraju normalnim te ne reagiraju.
Novinarka i aktivistkinja bosanskohercegovačke nevladine organizacije Oštra Nula Azra Berbić ukazala na
potrebu osnaživanja žena u društvu općenito, a posebice novinarki.
“Je li netko seksualno uznemiravan ili ne, ne ovisi o onome tko je napadač nego o žrtvi i kako se ona
osjeća”, kazala je dodajući kako je u problem u i BiH da sudska praksa u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje
problem seksualnog nasilja. “Problem je patrijahalni sistem u našem društvu i poimanje osviještenosti o
seksualnom uznemiravanju. Često se dogodi da kada nam se neki političar ili javna osoba neprimjereno
obraća na konferenciji za novinare ili kada uzimamo izjave, da ostale kolegice i kolege uopće ne
reagiraju”, upozorila je dodajući kako je u BiH registrirano svega dva slučajeva prijave mobinga jer ga je
gotovo nemoguće dokazati.
Nekadašnja HTV-ova novinarka, a sadašnja odvjetnica Višnja Mišin je kazala kako je doista problem
patrijahalni odgoj jer sve kreće iz obitelji i doma i uvriježenosti po kojoj se curicama kupuje roza odjeća i
lutke, a dečkima plava odjeća i puške. “Zakonska regulativa nije loša. Ona je dobra, ali je problem
provedba jer mobing je nažalost nešto što je unaprijed osuđeno da uopće ne bude prijavljeno jer ga je
gotovo nemoguće utvrditi. “Zakonski okvir ne bih mijenjala, ali bih mijenjala svijest u ljudima da ženu
percipiraju drugačije”, kazala je Mišin.
Prema mišljenju Tomislava Levaka s Odsjeka za kulturu, medije i menadžment osječke Akademije za
umjetnost i kulturu, zabrinjavajuće je što mladi danas uopće ne raspoznaju i nisu svjesni rodnog nasilja.
“Oni su digitalni nomadi za razliku od nas starijih koji smo digitalni doseljenici i tehnikama vladaju
suvereno, međutim problem je što nemaju kritičko vrednovanje niti kritičko razmišljanje. Oni vide u
društvu kako se odnosi prema ženama i to znaju kopirati. Oko 80 posto njih ne zna prepoznati rodne
stereotipe i predrasude”, kazao je Levak rekavši kako u Hrvatskoj postoji osam, devet studija novinarstva
i medija što je solidna baza, ali je problem što je na tim visokoškolskim ustanovama malo obrađuju teme
o spolnim stereotipima i predrasudama.
Predstavljen je i projekt “Žene novinarke za jače civilno društvo” Platforme za istraživačko novinarstvo i analize
PINA iz Skopja o kojem je nešto više kazala predsjednica PINE Kristina Ozimec.
Panel diskusija “Seksizam, mobing i seksualno uznemiravanje” održana je u sklopu 2. Media In Time
festivala novinarstva koji organizira Udruga za medijsku kulturu, pluralizam i komunikaciju Press+, a koji
je ove godine bio posvećen temi “Žene, mediji i (ne)moć”, a okupio je niz novinara i novinarki te
medijskih i drugih stručnjaka.
