Lažne vijesti “fake news” odnose se na informacije koje ne odgovaraju činjenicama (nepostojeće ili
iskrivljene činjenice). One su često namjerno izmišljene i distribuirane radi obmanjivanja s ciljem da
osoba povjeruje u neistine ili sumnja u prave činjenice. Lažne vijesti su kratkog životnog vijeka, ali
imaju širok doseg. One su podskupina dezinformacija.
„Pojam dezinformacija označava dokazivo lažnu ili obmanjujuću informaciju koja je smišljena, iznesena i širi se radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti te koja može naškoditi javnom interesu. Šteta javnom interesu uključuje ugrožavanje demokratskih političkih procesa i procesa donošenja politika, ali i javnog dobra kao što su zaštita zdravlja građana EU-a, okoliša i sigurnosti. Dezinformacije ne uključuju pogreške u izvješćivanju, satiru i parodiju, kao ni jasno naznačene stranačke vijesti i komentare.“ (Europska komisija, 2018).
Termin “fake news” zadnjih je godina postao itekako rasprostranjen i prepoznatljiv u mjeri da je počeo nanositi štetu i vjerodostojnim medijima, dok je kod građana i korisnika medija unio nemir i nesigurnost.
“Nisam više siguran čitam li istinitu ili neistinitu vijest. A vijesti pristižu iz minute u minutu i teško je doista odrediti koja je istinita, a koja ne”, kaže Miroslav (24) iz Belišća dodajući kako je posebice lako lažnim vijestima zavarati građane starije životne dobi kojima lažna vijest može prouzročiti emocijonalnu i drugu štetu, ukoliko povjeruju da je istinita.
Sličnog je razmišljanja i njegov nešto stariji sugrađanin Matija (43) koji smatra kako su najplodnije tlo za širenje lažnih vijesti društvene mreže.
“Po mome mišljenju najviše dezinformacija nalazi se na društvenim mrežama i web portalima nepoznatog vlasnika kojima nije cilj informirati građane već prikupljati njihove klikove. Lažne vijesti se naime, mogu jako dobro unovčiti”, mišljenja je ovaj Beliščanin.
Karolina (48) iz susjednog Valpova smatra pak kako je građane lako zavarati jer je “oprema” lažnih vijesti kao u profesionalnih, dobro izgledaju i često se u njima poziva na neke profesore, doktore i druge autoritete za koje je teško provjeriti postoje li doista ili ne.
“Mnogi od mojih prijatelja i poznanika pročitaju samo naslove vijesti i uzimaju iz zdravo za gotovo. To je velika opasnost jer lažni naslov može često uznemiriti ljude i posijati paniku u sekundi, a dok se cijela situacija raščisti i na svjetlo dana izađe istina, velika šteta je već učinjena”, kaže ova Valpovčanka.
Svjesni su toga i u Uredu za udruge Vlade RH koji kao Nacionalna kontakt točka programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti, u suradnji s Kućom ljudskih prava Zagreb suorganizira panel raspravu „Suzbijanje širenja lažnih informacija“, koja se u okviru Godišnje konferencije o ljudskim pravima održava u Novinarskom domu u Zagrebu 27. travnja 2022. od 12:00 do 13:30 sati.
U najavu skupa kaže se kako se u svijetu preplavljenom golemom količinom informacija iz različitih izvora, polarizirajuće poruke i neprovjerene i lažne vijesti brzo šire društvenim medijima i često ometaju pristup pravovremenim, relevantnim i točnim informacijama. Dok klasični mediji gube utjecaj na kreiranje stavova javnosti i usmjeravanje društvenih procesa, lažne informacije postaju sve veći izazov za javnu komunikaciju i demokratske procese. U situacijama visokog rizika poput pandemije, elementarnih katastrofa ili političkih sukoba lažne i neprovjerene vijesti mogu i izravno ugroziti zdravlje i živote. Sve je izraženija potreba za pravnom regulacijom širenja dezinformacija, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA) Europske unije, ali i medijskim i informacijskim opismenjavanjem.
Ovim pitanjima bavit će se panel rasprava „Suzbijanje širenja lažnih informacija“, koja će razmatrati kako i zbog čega se pojavljuju dezinformacije; tko im je najviše podložan i kako se možemo zaštititi od utjecaja lažnih vijesti te kako stvoriti uravnotežen sustav u kojem regulacije neće potaknuti cenzuru slobodnih medija i ugroziti prava građana EU-a. O ovim temama govorit će Stanislav Bender, voditelj Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja u Agenciji za elektroničke medije, Dražen Hoffmann, zamjenik izvršne direktorice Gonga te izv.prof.dr.sc. Viktorija Car i dr.sc. Iva Nenadić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Panel će moderirati novinarka Ivana Radaljac Krušlin.
Za kraj, dobro je pogledati slijedeću ikonografiju kako prepoznati lažne vijesti.
Ž.D.
