Tijekom godina provedene su brojne studije kako bi se dokazalo kakav i koliki utjecaj prehrana ima na organizam i naše raspoloženje. Svi rezultati pokazuju veliku povezanost između zdrave prehrane i dobrog raspoloženja. Rezultati također ukazuju i na značajnu povezanost loše i nezdrave prehrane s lošim raspoloženjem. Ono što zabrinjava je podatak koji kaže da su brza hrana, navika preskakanja doručka i velik unos kofeina direktno povezani s nastankom mentalnih poremećaja, osobito kod žena.
Sva hrana sastoji se od hranjivih tvari koje dijelimo u dvije velike skupine: makronutrijenti i mikronutrijenti.
U makronutrijente ubrajaju se ugljikohidrati, proteini ili bjelančevine, masti i vlakna. Ugljikohidrati su glavni izvor energije u organizmu koji sprječavaju da se negativni ketoni nakupljaju u tijelu. Također, određena količina ugljikohidrata u organizmu neophodna je za pravilan rad središnjeg živčanog sustava. Masti osiguravaju toplinu tijela, štite organe od mehaničkog šoka, nosioci su vitamina topivih u mastima te omogućavaju prijenos živčanih impulsa. Iako su neophodne za život, mogu uzrokovati velike probleme ako ih je previše, jer njihovom razgradnjom
nastaju otrovni ketoni. Ono što je izuzetno važno za zapamtiti je da masti (i to zdrave omega 3 masne kiseline) izgrađuju naš mozak. Konkretno, siva tvar u mozgu sastoji se od oko 50% masnih kiselina. I upravo zbog toga, prehrana koja je siromašna omega 3 masnim kiselinama može dovesti do učestalih promjena raspoloženja te u najgorem slučaju do određenih psihičkih poremećaja.
Proteini imaju gradivnu i energetsku ulogu. Oni osiguravaju rast i održavanje tkiva te su važni u proizvodnji neurotransmitera (kemijske tvari koje omogućuju komunikaciju između neurona, odnosno živčanih stanica u organizmu). Proteini igraju i važnu ulogu u zaštiti mentalnog zdravlja. Budući da, kao što smo rekli, proteini grade
neurotransmitere, ako ne unosimo dovoljnu količinu proteina, organizam neće stvoriti dovoljnu količinu neurotransmitera. Posljedično, nedostatak neurotransmitera u organizmu dovodi do pojave lošeg raspoloženja i agresije. I na poslijetku, vlakna nam štite cijeli probavni sustav od apsorpcije negativnih tvari u organizam.
U mikronutrijente ubrajamo minerale i vitamine. Oni nemaju nikakvu energetsku vrijednost, no izuzetno su nam važni za pravilno odvijanje svih organskih funkcija. Vitamini nam osiguravaju pravilan rast i mentalni razvoj, dok su minerali ključni u održavanju ravnoteže vode u organizmu, pomažu u probavi i prijenosu nutrijenata, sudjeluju u prijenosu živčanih impulsa te reguliraju kontrakciju mišića.
Stoga, kako bi naše tijelo moglo funkcionirati na najvišoj razini, izuzetno je važno obratiti pažnju na unos raznolike i zdrave prehrane te da kroz dan imamo 3 do 5 obroka. Naravno da nije prehrana jedini segment koji utječe na kvalitetu života. Tome svakako moramo pribrojati i tjelesnu aktivnost kao i okolinu u kojoj se čovjek nalazi. Međutim, prehrana je, uz tjelesnu aktivnost, svakako prva stavka na kojoj bi trebali raditi kako bi poboljšali funkcioniranje vlastitog organizma a posljedično i kvalitetu života.
Lorena Draženović specijalizirala je kineziterapiju na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistra je kineziologije, kineziterapeut i Halliwick instruktor. Za znanstveni rad o temi “Pet zastava, pet medalja, osam Olimpijskih igara: Jasna Šekarić – studija slučaja” nagrađena je Rektorovom nagradom. Već na trećoj godini fakulteta počela je volonterski raditi s djecom s teškoćama u razvoju, a u tom području djeluje i danas. Sudjelovala je na brojnim znanstveno – stručnim konferencijama većinom kao izlagač vlastiti radova. Iza sebe ima objavljena četiri stručna rada te nekoliko nagrada za iste.
