Google i Twitter obećali oštriju borbu protiv lažnih vijesti potpisavši nadopunjeni EU Kodeks o suzbijanju dezinformacija

Foto: google.com

Ukupno 34 organizacija civilnog društva, tehnoloških kompanija i platformi, uključujući gigante kao što su Google, Meta, TikTok i Microsoft, potpisali su novi, nadopunjeni EU Kodeks o suzbijanju dezinformacija.

Poboljšani se Kodeks temelji na prvom Kodeksu iz 2018., koji se smatra pionirskim okvirom na svjetskoj razini. U novom se Kodeksu detaljno i jasno navode obveze platformi i sektora u suzbijanju dezinformacija, kako bi se osiguralo transparentnije, sigurnije i pouzdanije internetsko okruženje.

Kako su prenijeli mediji, potpisnici su se složili da će činiti više da se bore protiv manipuliranih videozapisa, lažnih računa i političkog reklamiranja, dok nepoštivanje može tvrtkama donijeti kazne u visini i do 6 posto globalnog prometa, rekao je EU dužnosnik prošli tjedan.

Tvrtke, među kojima su TikTok i Amazonova sportska streaming platforma Twitch, imaju šest mjeseci da se usuglase sa svojim obećanjima te će morati predstaviti izvješće o napretku na početku 2023. godine.

“Novi kodeks je dokaz da je Europa naučila svoje lekcije i da više nismo naivni”, rekla je potpredsjednica Komisije Věra Jourová na konferenciji za medije.

Rekla je da su ruska invazija Ukrajine, pandemija covida i britansko povlačenje iz EU ubrzali nastojanje Europske unije da suzbije lažne vijesti.

Foto: Pixabay

“Ovaj novi Kodeks o suzbijanju dezinformacija donesen je u vrijeme kada Rusija u okviru svoje vojne agresije na Ukrajinu dezinformacije koristi kao oružje, a napadima je izložena i demokracija u širem smislu. Obveze smanjenja utjecaja internetskih dezinformacija sad su vrlo opsežne, a alati za mjerenje njihova ispunjavanja na cijelom području, u svim zemljama i na svim jezicima Unije mnogo djelotvorniji. Korisnici će također imati bolje alate za označivanje dezinformacija i razumijevanje onoga što vide. Novim Kodeksom smanjit će se i financijski poticaji za širenje dezinformacija te će se istraživačima omogućiti lakši pristup podacima platformi”, kazala je Věra Jourová.

Sankcije bi mogle uključiti i zabranu tvrtki, rekao je Thierry Breton, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište.

“Ako postoji neprestano kršenje pravila, možemo također razmotriti njihov pristup našem prostoru informiranja”, rekao je na konferenciji za medije.

Zajedno s nedavno dogovorenim Aktom o digitalnim uslugama i predstojećim propisima o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, poboljšani je Kodeks jedan od ključnih dijelova paketa instrumenata Komisije za borbu protiv širenja dezinformacija u Uniji.

Poboljšani Kodeks uključuje, osim velikih platformi, niz drugih aktera koji imaju ulogu u ublažavanju širenja dezinformacija. Nove obveze odnose se na transparentnije političko oglašavanje, primjerice iznošenjem podataka o sponzorima, boljem označivanju oglasa i davanju informacija o trošku i razdoblju oglašavanja. Također, uvodi se pravilo prema kojem se onima koji šire dezinformacije onemogućuju daljnji prihodi od oglašavaju, a područje primjene obuhvaća i nova manipulativna ponašanja za širenje dezinformacija, poput botova, lažnih računa i zlonamjernih krivotvorenih sadržaja, tzv. deep fakes. Osim toga, ažurirani Kodeks trebao bi pružiti bolju potporu istraživačima otvorenijim pristupom podacima platformi i ojačati položaj korisnika boljim alatima za prepoznavanje, razumijevanje i prijavljivanje dezinformacija. Predlaže se i osnivanje centra za transparentnost i radne skupine kako bi se dobio jednostavan i jasan pregled provedbe Kodeksa na temelju kojeg će se on moći prilagođavati budućim promjenama.

Europska komisija je u listopadu 2018. uspostavila Kodeks dobre prakse za internetske platforme, oglašivače i druge ključne igrače koji su se obvezali raditi na suzbijanju dezinformacija. U svibnju 2021. godine izdane su smjernice za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija koje od potpisnika zahtijevaju jače napore i strože mjere u borbi protiv manipulativnih tehnika dezinformiranja. Europarlamentarci su u listopadu 2021. tijekom rasprave u Europskom parlamentu o dezinformacijama i ulozi društvenih mreža pozvali Komisiju da razmisli o uvođenju sankcija za vanjsko uplitanje u unutarnje poslove jer se samoregulacija pokazala nedovoljno učinkovitom.

Foto: Pixabay

“Društvene mreže su instrumenti koji su postali ključni za širenje dezinformacija. To su jaki instrumenti kojima se koriste beskrupulozni ljudi koji žele napasti Europu i naše demokratske vrijednosti. Nije dovoljno samo izjavljivati dobru volju i tražiti mehanizam za samoregulaciju platformi. Trebamo druge obvezujuće dokumente. Komisija je predstavila novi kodeks dobe prakse za suzbijanje dezinformacija, a uredbom o digitalnim uslugama mi idemo korak dalje”, izjavio je tada tijekom rasprave u Strasbourgu Pierfrancesco Majorino (S&D) dok je predsjednik Posebnog odbora Europskog parlamenta za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), Raphaël Glucksmann, upozorio da alati koje trenutačno imaju u borbi protiv dezinformacija nisu dovoljni.

“Protiv Europske unije vodi se hibridni rat. Internetske platforme postale su esencijalna mjesta za demokratsku raspravu. Usprkos tome, one su velika prijetnja jer ih zlonamjerni akteri koriste za širenje dezinformacija s ciljem destabiliziranja Unije. Moramo poboljšati regulativu i prijedlog paketa mjera za digitalne usluge mora biti što prije dovršen. Trebamo pojačati naš arsenal koji nam služi za borbu protiv dezinformacija”, poručio je Glucksmann.

A. Kunst