VINKOVCI, Vukovarsko-srijemska županija i Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije potpisali su u srijedu u Vinkovcima sporazum o provedbi Projekta sjetve medonosnog bilja – facelije, jednogodišnje biljke čiji cvjetovi daju velike prinose nektara, a računa se da se s nje može skupiti od 500 do 1000 kilograma meda po hektaru.
Pojašnjavajući ciljeve projekta, pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić kazao je kako se cijela priča o sjetve faclije “zavrtila” nakon poplave koja je prije dvije godine zadesila dio županjske Posavine.
“Nakon poplave radili smo analize poljoprivrednog tla pri čemu smo utvrdili nedostatak pojedinih kemijskih svojstava u tlu s kojega se povukla voda te je kao jedna od biljaka, koja bi pomogla obogaćivanju takvih tala, izabrana facelija. Prošle godine, zbog suše nismo bili u mogućnosti zasijati faceliju u Posavini pa ćemo to učiniti ovoga proljeća s time da smo sada projekt proširili na cijelu županiju”, pojasnio je Matić.
Po njegovim riječima, narednih dana pčelarima će se podjeliti 950 kilograma sjemena facelije s kojom bi se u dogovoru s ratarima ovoga proljeća zasijalo oko 100 hektara poljoprivrednih površina.
“Korist je obostrana, pčelari bi dobili biljku koja cvijeta u vrijeme kada nema drugog medonosnog bilja, dok bi ratari sjetvom facelije bitno poboljšali strukturu tla”, naveo je Matić.
Po riječima predsjednika Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stipe Rimca, facelija je dobra za pčelare jer se može sijati tijekom cijele godine.
“Jedna stabljika facelije na sebi može imati od pet do sedam tisuća malenih cvjetova, a poljoprivrednicima je od koristi njezina sjetva jer se u cijelosti zaorava te je i jedna vrsta nadomjestaka za gnojivo. Zanimljivo je da na jednom hektaru posijanom facelijom pčele mogu skupiti od 500 do 1000 kilograma meda”, kazao je predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stipo Rimac.
Potpisivanju sporazuma nazočan je bio i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić koji je pohvalio aktvinosti vukovarsko-srijemskih pčelara.
ĐURO KARALIĆ
