NATURALNO ( kinetičko –naturalno komuniciranje homo erectusa)
1 etapa je etapa homo erectusa i stara je koliko i sam čovjek. Ujedno i najduža i kreće se od 1,5 milijun god. do 500 tisuća god. prije Krista i naziva se naturalnim novinarstvom. Specijalna kinetička komunikacija, koja se danas još zove i motorička, gestovna ili najšire neverbalna komunikacija, a koja pomaže ljudima da se bolje snalaze u vremenu i prostoru. Naravno to se ne čini svjesno već instinktivno. Komuniciranje počiva na percepciji prostora i svi se pokreti raspoređuju u tri dimenzije: ispred-iza, zdesna-slijeva i gore-dolje. Čovjek je stalno usavršavao svoj kinetički jezik i gramatiku i stalno se povećavao znakovni sadržaj.Ozvukovljavanjem gesta javljaju se prve riječi i nastat će cijeli verbalni jezik. Od tog trenutka čovjek prestaje biti homo erectus i postaje homo habilis tj.vješti čovjek.
VERBALNO (temporalno komuniciranje homo habilisa)
2 etapa je je povezana s razvojem homo habilisa-vještog čovjeka koji je ustrojio verbalnu, oralnu komunikaciju negdje oko 500 tisuća g.p. Krista. Može posredovati svoja iskustva u sve tri dimenzije: prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Prvi učitelji verbalne komunikacije bili su za muškarce veterani, a za žene matrone (uvečer bi pri vatri dugotrajno pričali svoja iskustva i vještine i tako prenosili bitna rodovska iskustva mladeži, koji su nakon takvog «tečaja» stjecali punoljetnost). Učinkovitost je prednost verbalne nad neverbalnom komunikacijom. Naime u jedinici vremena mnogo se više poruka može prenijeti verbalno nego kinetički. Kako bi se pamćenje povećalo u to doba stvaraju se i rime, odnosno slikovi, a potom se javlja iredundancija za bolje i lakše shvaćanje poruka. Nužno je bilo ponavljanje. Mitovi su se prenosili oralno s koljena na koljeno. Ti prvi novinari zvali su se tzv. glasnogovornici roda. Primjer tog pranovinara je Kunta Kinte iz američkog serijala o životu crnaca u Africi, koji je naizust znao cijelu povijest svoga roda. U to doba se javljaju i telali, izvikivači važnih vijesti, bubnjari i kuriri. Također su se glavni novinari objavljivači atraktivno oblačili kako bi svratili pozornost na sebe. Oralno novinarstvo razvilo je i pismoslovno. Novinarstvo postaje diseminativno.
PISMOSLOVNO ( komuniciranje homo sapiensa)
- etapa i najvažnija vezana je uz pojavu homo sapiensa i pisma. Danas se uzima da je otkriveno 3.500 god. prije Krista, međutim geneza postanka pisma seže još i dalje, čak do homo sapiensa. Oralno novinarstvotoliko je povećalo fond informacija koje se nisu mogle uskladištiti i odgovor na to bio je izum pisma. Prije 60-tak tisuća godina čovjek je otkrio tzv. trodimenzionalno pismo u kamenu, drvu i konopu. Prvo su se bilježiliugovori, povijesni datumi, pravci puta i razdaljine, a čak se razvijao i rudimentarni kalendar. Asteci su razvili do savršenstva sustav čvornog/uzlovnog pisma zvanog quipo. U traganju za savršenijim pismom razvilo se dvodimenzionalno slikovno pismo, piktogram. Iz piktograma se razvijaju još savršeniji sustavi kao što su hijeroglifi i klinasto pismo. Potom je nastalo jednodimenzionalno pismo. Bio je to najveći komunikacijski izum svih vremena. Prve pismoslovne novine javljaju se u Sumeru i Akadu na glinenim pločicama. Egipćanisu pisali na janjećoj koži (pergamentu) i papirusu kojeg su proizvodili od trske i biljnih vlakana. Među bogatijima se u srednjem vijeku šire tzv. pisane novine koje su umnožavali profesionalni prepisivači (scribenti). U Veneciji su skriptori prepisivali novine koje su dostavljali u veća središta i te se novine nazivaju gazette(sitan kovani novac, cijena novina bila je u gazettama). U Kini su se rukom pisale novine u obliku pisama i zvale su se ti bao (izvještaj). Papir su Kinezi izumili neovisno od Europljana.U Europi se ova etapa povezuje s pojavom zidnih novina Julija Cezara – Acta diurna populi Romani. U to doba se razvija i dispečerska konjička služba koja je po cijeloj Europi dostavljala vijesti i poruke.
TISKOSLOVNO (komuniciranje učenog čovjeka)
4 etapa je pojava tiskoslovnih novina nakon otkrića tiska 1455. godine. Johannes Gutenberg «zlatar» iz Mainza dovršio je tiskarski stroj (zajam od 800 zlatnika dobio je od odvjetnika Johanessa Fausta) kojim su se umnožavale knjige. Tiskao je Bibliju u 42 retka formata 40×28 cm, u 100-200 primjeraka dijelom na pergamentu, dijelom na papiru. Zahvaljujući novim tehnologijama novine su se počele umnožavati u stotinama tisuća primjeraka i zahvaljujući tome narod je bio obaviješten. Još uvijek se vode diskusije gdje su nastale prve tiskane novine i koje su to novine. Najvjerojatnije je to 1609. godina kada se u Njemačko j istodobno javljaju Avisa i Relation (moderne novine). U Amsterdamu se javljaju 1620. couranti i stvaraju se novinski sažeci namjenjeni trgovcima. Kao početna godina nastanka novina u Englesko j smatra se 1620. i list Weekly News. U Americi je prvi list bio The Boston News-Letter iz 1704. Nakon Gutenbergove tiskare ubrzo se otvaraju i tiskare u mnogim gradovima Europe (Rim, Basel, Koeln, Venecija, Milano, Napulj, Firenca, Moskva). Također izlaze i prvi kalendari i almanasi jednom na godinu. U početku su se novine slagale ručno (slovoslagači) i taskane su prvo na papiru , a poslije na prerađenom tekstilu. U SAD-u 1846. Robert Hoe konstruirao je tiskarski (rotacijski) stroj koji je mogao koristiti papir namotan na kalem i naklade su se kretale od 12 do 18 tisuća primjeraka na sat. Započinje etapa demokratizacije novinarstva. Ova etapa traje do naših dana.
ELEKTRONIČKO (komuniciranje u eri „treće pismenosti“)
5 etapa ostvaruje se početkom 20.st. razvojem elektroničkog novinarstva koje prvi put u povijesti povećava domet žive riječi i slike . To je etapa radijskog i televizijskog novinarstva kojom se javlja i dvosmjerno novinarstvo. Tako se ostvaruje i poliloško i dijaloško novinarstvo.
SCRIBD.COM/ĐURO KARALIĆ
POVJEST NOVINARSTVA BY TEA RAJČEVIĆ
