Dvije nove “Ptice u letu” Dine Merhav uz Bosut

VINKOVCI, U parku u vinkovačkoj ulici Josipa Lovretića, uza sami Bosut u srijedu su postavljene dvije nove skulpture iz umjetničkog opusa “Ptice u letu” Dine Merhav, izraelske umjetnice vinkovačkog podrijetla čije su skulpture postavljene u javnim prostorima u Izraelu, Indiji, Švicarskoj, Kanadi, SAD, a od 2009. godine intenzivno radi i izlaže u Kini.

Krajem prošle godine u tome je parku postavljeno jedanaest skulptura Dine Merhav koje je umjetnica darovala Gradu Vinkovcima za budući Memorijalni park obitelji Gross u kojoj je rođena Dina Merhav, a koja se u Vinkovce doselila sredinom 19. stoljeća te aktivno sudjelovala u gospodarskoj i kulturnoj izgradnji grada do Drugog svjetskog rata.

“Presretna sam kada vidim svoje skulpture u ovom prostoru i zahvalna sam gradskim vlastima Vinkovaca što su izložili moje ptice koje radim s velikim zadovoljstvom jer ptice predstavljaju slobodu i stremljenje prema otvorenom nebu”, kazala je Dina Merhav koja je u povodu Dana grada Vinkovaca na svečanoj sjednici Gradskog vijeća primila i Zlatnu plaketu “Grb Grada Vinkovaca”.

Umjetnici se na skulpturama zahvalio vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić rekavši kako je u Vinkovcima u utorak predstavljen i novi turistički vodič u kojem su kao nova znamenitost Grada Vinkovaca navedene i “Ptice u letu” Dine Merhav.
“Nedavno smo osmislili i kandidirali projekt “I understand” s ciljem oživljavanja povjesti židovske zajednice u Vinkovcima. Ukoliko projekt prođe, nadamo se kako ćemo vas ponovno ugostiti kako biste svjedočili o sebi i svojoj obitelji”, kazao je pročelnik za kulturu Grada Vinkovaca Mario Banožić.
Jedna od novpostavljenih skulptura zamišljena je da zaljubljeni parovi mogu o nju zaključati “ljubavni” lokot te ga ostaviti kao svjedočanstvo svoje ljubavi, a ključić baciti u obližnji Bosut.
Dina Merhav rođena je 1936. u Vinkovcima, a od 1949. živi u Izraelu. Školovala se na Akademiji Bezalel, a kasnije je bila predavač College of Design u Haifi. Od 1984. posvetila se kiparskom stvaralaštvu, a od 1989. isključivo radi u željezu.
ĐURO KARALIĆ