Ministri EU-a prošlog su tjedna obećali pojačati napore u zaštiti djece na internetu. Jutlandsku deklaraciju, koju je sastavila Danska dok predsjedava sastancima ministara EU-a tijekom druge polovice 2025., potpisalo je 25 država članica tijekom neformalnog sastanka nacionalnih ministara telekomunikacija u petak.
Ministri su rekli da će istražiti jesu li potrebne daljnje mjere za nadopunu postojećih pravila EU-a, budući da navode da su maloljetnici sve više izloženi riziku od izloženosti ilegalnom, štetnom i ekstremističkom sadržaju, te da im je „potrebna jača i ciljanija zaštita“.
Studija Svjetske zdravstvene organizacije iz 2024. godine otkrila je da se problematično korištenje društvenih mreža među adolescentima povećalo sa 7 % u 2018. na 11 % u 2022. Više od jednog od 10 adolescenata (11 %) pokazalo je znakove problematičnog ponašanja na društvenim mrežama, boreći se s kontrolom njihove upotrebe i doživljavajući negativne posljedice, navodi se u studiji.
Jedan od alata za ublažavanje negativnog utjecaja ilegalnog i dobno neprimjerenog sadržaja je učinkovita provjera dobi. Predstojeći Zakon o digitalnoj pravednosti, čija će pravila Komisija predstaviti početkom sljedeće godine, mogao bi uključivati ove alate.
„U stvarnom svijetu, provjere dobi standardne su za robu i usluge s dobnim ograničenjem. Stoga je razumno očekivati slične zaštitne mjere na internetu, gdje su rizici – posebno za maloljetnike – značajni i dobro dokumentirani“, navodi se u Jutlandskoj deklaraciji.
„Bez odgovarajuće i pouzdane provjere dobi, teško je spriječiti da društvene mreže ciljaju maloljetnike sadržajem i značajkama namijenjenima odraslima, dovodeći njihovu dobrobit u opasnost“, dodaje se.
Postojeća pravila poput Akta o digitalnim uslugama (DSA), pravilnika na razini cijele EU koji od online platformi zahtijeva borbu protiv ilegalnog sadržaja na internetu i povećanje transparentnosti u moderiranju sadržaja, možda neće biti dovoljna, tvrdi se u deklaraciji.
Danska ministrica za digitalnu politiku Caroline Stage Olsen rekla je novinarima da je „najvažnije imati pravila, Zakon o digitalnoj pravednosti sada je najbrži način za djelovanje. Međutim, pravila se ne bi trebala preklapati s drugima.“
Ranije ovog tjedna, danska premijerka Mette Frederiksen najavila je da zemlja planira uvesti zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina u nastojanju da „bolje zaštiti djecu i mlade u digitalnoj stvarnosti u kojoj mnogi doživljavaju pad blagostanja i sve veću ovisnost o društvenim mrežama“.
U EU-u djeca moraju imati najmanje 13 godina da bi postavila račune na društvenim mrežama, ali Frederiksen je navela podatke koji pokazuju da je 94% danske djece imalo društvene mreže prije te dobi.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca izjavila da je izvršna vlast EU osnovala stručni panel koji će izvijestiti o tome kako bi se djeci u EU moglo ograničiti korištenje društvenih mreža, uzimajući u obzir australske propise, gdje tinejdžeri mlađi od 16 godina ne mogu koristiti platforme društvenih mreža poput Snapchata, TikToka, Facebooka, Instagrama i X.
Jutlandsku deklaraciju nisu potpisale Estonija i Belgija, dok su ministri Njemačke, Nizozemske, Španjolske i Cipra rekli novinarima da podržavaju danske napore, ali da njihove zemlje neće uvoditi zabrane.
U petak je Komisija također zatražila od online platformi Snapchat, YouTube, Apple i Google da dostave više informacija o svojim sustavima za provjeru dobi, kao dio svojih napora u okviru Akta o digitalnim uslugama (DSA).
Komisija je izjavila da želi znati što poduzimaju kako bi spriječili maloljetnike da pristupaju ilegalnim proizvodima, uključujući droge ili vape uređaje, ili štetnom sadržaju.
DSA je stupio na snagu 2023. godine i od tada je Komisija otvorila deset istraga protiv platformi, uključujući X, TikTok te Meta-in Facebook i Instagram, zbog različitih sumnji na povrede odredbi Akta, od integriteta izbora do sustava preporuka.
Ti su postupci još uvijek u tijeku i nijedna istraga još nije završena.
Gordana Ilić Ostojić
