Tvrtka za kibernetičku sigurnost Check Point upozorila je nedavno na veliki broj sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom i lažnih vijesti o pokojnom Papi, a kojima je isključiva namjera prijevara korisnika.
Nakon smrti pape Franje cyber kriminalci pokrenuli su niz zlonamjernih kampanja. Ova taktika nije nova, jer cyber napadači već dugo iskorištavaju velike svjetske događaje – od smrti kraljice Elizabete II do prirodnih katastrofa i globalnih kriza poput COVID-19 – kako bi potaknuli dezinformacije, prijevare ili zarazili računala korisnika zlonamjernim softverom. Javna znatiželja i emocionalne reakcije ljudi na određene događaje predstavljaju savršene prilike za napadače.
Sve obično započinje kampanjama dezinformiranja, vrlo često s pomoću lažnih slika koje je generirala umjetna inteligencija, a koje se objavljuju na platformama društvenih medija poput Instagrama, TikToka ili Facebooka. Te su kampanje osmišljene kako bi privukle pozornost korisnika koji ništa ne sumnjaju, potičući ih da potraže više informacija putem tražilica ili da kliknu na poveznice ugrađene unutar slika ili postova. Nakon što se korisnici angažiraju na takav način, bivaju preusmjereni na lažna web-mjesta koja internetskim prevarantima služe u razne zlonamjerne svrhe – od krađe osobnih podataka do financijskih prijevara.
Jedan primjer koji je Check Point istaknuo bila je lažna vijest o Papi koja je sadržavala poveznicu na lažnu Google stranicu koja promovira prijevaru s darovnom karticom, osmišljenu da navede ljude da uplate novac ili daju osjetljive informacije. Jedna druga objava s TikToka tvrdila je da je vijest o Papinoj smrti lažna, u pokušaju da se potakne njezino online dijeljenje. Druge objave sadržavale su slike Pape koje je generirala umjetna inteligencija.
Cyber kriminalci napreduju u kaosu i znatiželji, ustvrdili su u Check Pointu, a kad god se dogodi neki veliki medijski događaj, zamjetan je nagli porast prijevara osmišljenih da iskoriste interes javnosti.
Istraživači koji se bave kibernetičkom sigurnošću ovu pojavu nazivaju “oportunizmom cyber prijetnje”. Taj je fenomen zabilježio šokantan rast tijekom pandemije Covid-19, kada je Google na dnevnoj bazi identificirao 18 milijuna malware i phishing Gmail poruka povezanih s pandemijom.
Gordana Ilić Ostojić
