ZAGREB, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donijelo je Naredbu o dodatnim mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge na područjima visokog rizika s ciljem zaustavljanja daljnjeg širenja bolesti i zaštite hrvatskog svinjskog fonda.Posljednjih dana bolest se širi isključivo unutar postojećih žarišta, no u tim je žarištima već zahvaćen velik broj gospodarstava, a nova zaražena gospodarstva otkrivaju se svakodnevno. Iako je broj preostalih svinja u tim područjima relativno malen, daljnje čekanje povećava rizik prijenosa virusa na nova područja.
„Naredbu nisam donio odmah jer smo željeli dati priliku da se širenje zaustavi i spasiti svaku svinju koju možemo spasiti. Pojačanim inspekcijama i upozorenjima nastojali smo potaknuti uzgajivače da dodatno podignu razinu biosigurnosti na svojim gospodarstvima. Međutim, sada kada se bolest iz dana u dan širi na nova gospodarstva, čekanje više ne spašava svinje, ono samo povećava rizik da ćemo ih na kraju morati ukloniti još više“, rekao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Naredbom su područjima visokog rizika proglašena naselja na području Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije u kojima je potvrđena afrička svinjska kuga.
Na tim područjima zabranjuje se držanje svinja te se naređuje uklanjanje svih svinja najkasnije do 12. kolovoza 2026. godine. Prioritet je organizirani odvoz svinja na klanje u od Ministarstva određene klaonice uz nadzor veterinarske inspekcije Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Na objektima na kojima to nije moguće provest će se usmrćivanje životinja od strane ovlaštenih veterinarskih organizacija uz službeni nadzor.
„Prvi scenarij koji se pojavio na mom stolu bio je povlačenje crte i eutanazija na svim gospodarstvima s manje od 1000 svinja. To jednostavno nisam mogao dopustiti, nisam htio. U ovom trenutku, nakon svih edukacija, zaista želim vjerovati da je došlo do ljudi da ćemo na taj način zaštititi njih, a na neki način i tradicijski uzgoj, njihove egzistencije“, rekao je Vlajčić.
Dodao je i kako u ovim trenucima veterinarski inspektori i policija provode mjere u četiri općine u kojima se bolest najintenzivnije širi. Na tom području ostalo je oko 600 prijavljenih svinja koje će biti uklonjene kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze.
„Interveniramo sada kako ne bismo čekali da se zaraze i preostala gospodarstva te riskirali da se virus iz postojećih žarišta proširi na druga područja. Cilj nam je zaštititi ostatak hrvatskog svinjskog fonda“, naglasio je ministar.
Istodobno će se na približno 300 gospodarstava koja se nalaze u neposrednoj blizini postojećih žarišta provoditi pojačani veterinarski nadzor. Veterinari i veterinarski inspektori obići će sva gospodarstva, dostaviti konkretne upute za otklanjanje utvrđenih nedostataka te će uzgajivači dobiti dodatni rok od deset dana za usklađivanje s propisanim biosigurnosnim mjerama.
Tijekom protekle godine Ministarstvo je provelo opsežne aktivnosti informiranja i edukacije uzgajivača. Veterinari su obavili više od 20.500 pregleda gospodarstava, provedene su edukacije, upućeni pisani dopisi te su uzgajivači višekratno upozoravani na obvezu podizanja razine biosigurnosti.
„Ovo je posljednja prilika za usklađivanje. Tko ispunjava propisana pravila, nastavlja proizvodnju. Tko ima manje nedostatke, dobiva još deset dana da ih otkloni. Svinje će se uklanjati isključivo na gospodarstvima koja ni nakon svih upozorenja, edukacije i dodatnog roka ne ispune propisane uvjete. Ako se ni nakon tri godine upozoravanja i dodatnih prilika pravila ne poštuju, više nećemo imati drugog izbora“, poručio je Vlajčić.
Na svakom gospodarstvu veterinarski inspektori prije uklanjanja svinja utvrđuju stvarno stanje i ispunjenost propisanih uvjeta. Uzgajivači koji su postupali u skladu s propisima ostvaruju pravo na naknadu prema tržišnoj vrijednosti svinja, sukladno Zakonu o zdravlju životinja. Troškovi provedbe mjera, uključujući usmrćivanje životinja, dezinfekciju, neškodljivo uklanjanje i preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, kao i naknade štete, podmiruju se iz državnog proračuna.
„Naš cilj nije eutanazirati što veći broj životinja, upravo suprotno, zaštititi hrvatski svinjski fond uz najmanji mogući broj uklonjenih svinja. Zato ne provodimo opću eutanaziju cijelog područja, iako to mnogi zagovaraju, već idemo korak po korak i ljudima pružamo još jednu, posljednju priliku da zaštite svoja gospodarstva i očuvaju proizvodnju“, zaključio je Vlajčić.
