ZAGREB, IPARD program, nazvan plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2013., završio je istekom 2016. godine, izvjestilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Podsjećamo, riječ je o financijskoj potpori Europske unije namijenjenoj državama koje pretendiraju postati članice kako bi s novim investicijama lakše i brže dosegnule standarde razvijenosti sukladne standardima u ostalim članicama Europske unije. U spomenutom razdoblju Republici Hrvatskoj iz blagajne EU na raspolaganje je stavljeno 129,9 milijuna eura uz obvezu da iz nacionalnog proračuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura. Na tih 172,6 milijuna eura javnih sredstava planirano je da i potencijalni korisnici/investitori sudjeluju sa još 122,6 milijuna eura.
Za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore. Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31.12.2016. godine, za 693 projekata isplaćeno je 1.016.305.075,61 kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna.
Iz ministarstva napominju kako je završetkom ugovaranja projekata kroz IPARD program, Hrvatska 2015. započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja RH dostupan višestruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Taj program se ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, već uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova i sl. kako bi se stanovništvu ruralnih područja osiguralo primjerene životne i radne uvjete.
“Tijekom provedbe IPARD-a imali smo ograničena sredstva na raspolaganju – godišnje oko 25 milijuna eura. Iz EPFRR fonda Hrvatska na raspolaganju ima 13 puta veći iznos – oko 337 milijuna eura godišnje”, poručuje se.
Iz Ministarstva poljoprivrede upozoravaju kako činjenica da je u prve dvije godine iskorišteno samo 7% raspoloživog iznosa EU potpora vezanih uz Program ruralnog razvoja RH ukazuje na potrebu da se postupci za povlačenje tog novca dodatno pojednostave i tako pokrene snažniji investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima što može zaustaviti alarmantnu depopulaciju tih prostora.
„Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno, provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava. Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja RH, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija “, poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
