VUKOVAR, U vukovarskom hotelu Lav u petak i subotu održava se sjednica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske na kojoj će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica.
“Vrlo je važno da i Vlada, i Hrvatski sabor, i predsjednica Republike kao i sva ministarstva, vode računa o doprinosu iseljenika i o perspektivama suradnje s iseljenom Hrvatskom”, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je u petak bio nazočan dijelu sjednice Savjeta s čijim članovima će se navečer, također u Vukovaru, susresti i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Na sjednici Savjeta razgovara se o prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te pripadajuće Strategije s naglaskom na predlaganje mjera i aktivnosti u cilju poticanja povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Bit će predstavljeni i rezultati rada, te aktivnosti, programi i projekti koje provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
“Svjesni smo svega onoga što je hrvatsko iseljeništvo dalo Hrvatskoj i u gospodarskom, i humanitarnom, i brojnim drugim pogledima. Važno je da u svojim sredinama ostvarujete kvalitetnu suradnju s diplomatskim predstavništvima Repulike Hrvatske”, kazao je Andrej Plenković.
Zauzeo se za tehološko unaprijeđenje načina glasovanja iseljenika.
“Mislim da je to tema o kojoj treba raspraviti jer ovako kako je danas, po mome je mišljenju nepravedno. Premali je broj ljudi koji glasuju, a ne vjerujem da je toliki pad stvarnog interesa za sudjelovanje u političkom životu domovine”, ocjenio je Plenković.
Po riječima predsjednika Savjeta Nevenka Hercega, u iseljeništvu živi više od 3 milijuna Hrvata.
“Mi smo živa zajednica i nudimo ali i tražimo ravnopravnost i partnerstvo s domovinskom Hrvatskom”, kazao je Herceg.
Rekao je kako se članovi Savjeta zalažu za to da se ojača položaj Hrvata kao manjinskih naroda na načelu reprociteta u susjednim zemljama, da se ostvari puna ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH i da se rješe mnoga druga pitanja poput zastupljenosti u Saboru, načina glasovanja, mogućeg novog zakona o Hrvatima iseljenicima, izravnih letova iz Kanade i SAD-a i drugih pitanja.
Također je ustvrdio kako su Hrvati izvan Hrvatske najveći investitori u Hrvatskoj nevevši kako samo iznos deviznih doznaka Hrvata izvan Hrvatske na godišnjoj razini premašuju iznos od jedne milijarde dolara.
