Možete li zamisliti da je u jednom trenutku sportske povijesti najbolji atletičar na 1500 metara na svijetu bio Vinkovčanin?! To djeluje nestvarno jer je to disciplina u kojoj danas izrazito dominiraju afrički atletičari, primjerice najbolje rezultate sezone u posljednjih 30 godina čak 28 puta ostvarili su afrički atletičari, od 17 svjetskih prvenstava Afrikanci su osvojili 13, a na posljednjih osam Olimpijskih igara, šest su puta Afrikanci bili zlatni.
Zato se moramo prisjetiti velikoga Andrije Ottenheimera!
Rođen je u Vinkovcima 1926. godine. O njemu možemo dosta pisati, ali ono po čemu ga svjetska atletika
pamti je utrka na 1500 m koja je održana 25. kolovoza 1951. godine u Beogradu, kao dio atletskoga susreta s Velikom Britanijom. U utrci su sudjelovala po dva natjecatelja iz momčadi. Prva je uzdanica tadašnje države bio Zdravko Ceraj, a Ottenheimer je dobio ulogu zeca (natjecatelj koji u startu nametne jak ritam, olakšava utrku svojim momčadskim kolegama te u jednom trenutku utrke najčešće odustane). S druge strane, prvo ime bio je Roger Bannister, velika zvijezda svjetske atletike, a drugo ime bio je Len Eyre.
Kada je utrka krenula, Ottenheimer je odmah nametnuo visok ritam. 200 m istrčao je za 29 sekundi, 400 m
za 59,5 sekundi. Gledatelji su shvatili da se radi o iznimno brzoj utrci. Već na 800 m Zdravko Ceraj popušta i ne može pratiti ritam utrke te odustaje. Ottenheimer ostaje sâm protiv dvojice Britanaca. U jednom
trenutku ga Eyre prestiže, ali Ottenheimer odmah uzvraća te se vraća na vodeću poziciju. Ubrzo i Eyre
odustaje od utrke. Tada Banister u četiri navrata napada Ottenheimera, ali bezuspješno. Utrka je završila
pobjedom Andrije Ottenheimera s vremenom 3:47,00. To je bilo najbolje vrijeme istrčano te sezone na 1500 m. O kakvom se rezultatu radi, dovoljno govori činjenica da je Henry Eriksson, tadašnji olimpijski pobjednik iz Londona 1948. godine, osvojio zlato s 2,8 sekundi slabijim vremenom, a Banister kojega je Ottenheimer pobijedio je 1954. godine postao europski prvak.
Povijest je učinila svojevrsnu nepravdu prema Ottenheimeru jer IAAF službeno bilježi najbolje rezultate
sezone tek od 1966. godine pa našega Vinkovčanina nema na popisu svjetskih atletskih velikana
Ottenheimer je umro 1999. godine i pokopan je u Beogradu.
“Vinkovčanin koji je svojedobno bio najbrži čovjek na 1500 metara na svijetu!” zapis je iz knjige “Zavičaj u srcu: vk priče iz knjižnične korone” Tihomira Marojevića u kojoj autor donosi 55 priča o Vinkovcima koje je sabirao u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci tijekom pandemije koronavirusa.
