Vinkovačka Meraja nakratko ugostila zanimljivu izložbu posvećenu Antunu Babiću

Foto: M.M.

Na inicijativu vinkovačkog fotografa Dražena Bote i Grupe 1999. u Galeriji fotografije Meraja upriličena je zanimljiva izložba posvećena prošle godine umrlom vinkovačkom akademskog kiparu i grafičaru, Antunu Babiću (Bijeljina, BiH , 30. I. 1931 – Vinkovci , 22. III. 2023.) .

Zamisao je bila da posjetitelji, dolazeći na izložbu ponesu neko od Babićevih dijela koja imaju u privatnim zbirkama i izlože ga, te ga odlazeći, ponesu kućama.

“Nas 18 večeras je ovdje donijelo radove Antuna Babića, a izložbu smo najavili kao otvorenu za sve zainteresirane posjetitelje. Večeras se ovdje mogu vidjeti grafički listovi, mape, slike i, naravno, skulpture. Svaki rad nosi svoju priču bilo da je došao kao poklon, a poznato je da je Antun Babić nerijetko poklanjao svoje radove, bilo da je došao razmjenom između dva umjetnika ili da je kupljen od autora”, kazao je Dražen Bota.

Antun Babić izlagati je počeo 1950. godine, a prvu samostalnu izložbu imao je 1959. u Gradskoj knjižnici u Vinkovcima. Tijekom šest i pol desetljeća umjetničkog stvaranja u skulpturi, grafici, crtežu i medaljarstvu izlagao je na pedesetak samostalnih i oko dvije stotine i osamdeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Autor je nekoliko grafičkih mapa, uglavnom u vlastitoj nakladi.

Izveo je nekoliko spomenika i skulptura u javnim i sakralnim prostorima: Dječak i Sunce u Osijeku i Andrijaševcima, Magna Mater u Krapini (1976.), Veliki jahač i Glava u Kikindi (1986.), Uplašena djevojčica – Spomenik djeci stradaloj u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu (2000.) i dr.

Za svoje umjetničko stvaralaštvo primio je više priznanja i nagrada na nacionalnoj i regionalnoj razini, a 1997. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Djela Antuna Babića nalaze se u Gradskom muzeju Vinkovci, Gradskom muzeju Vukovar, Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, Galeriji Branko Ružić u Slavonskom Brodu, Modernoj galeriji, Zagreb, Gliptoteci HAZU i Kabinetu Grafike HAZU u Zagrebu, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Galeriji Krsto Hegedušić u Petrinji, Franjevačkoj galeriji u Širokom brijegu te u privatnim zbirkama, navodi se na web stranici Muzejske udruge istočne Slavonije.