Vestibularni i proprioceptivni sustav dva su od sedam osjetnih sustava u našem tijelu te su izuzetno važni za naše motoričko funkcioniranje. Drugim riječima, oni su najvažniji osjetilni sustavi za čovjeka.
Receptori u našim zglobovima, mišićima i tetivama daju nam informacije o kretanjima zglobova kao i tijela, informacije o opsegu, snazi i trajanju pokreta te informacije o tonusu mišića kao i o položaju dijelova tijela u prostoru. Proprioceptivni sustav zajedno s vestibularnim sustavom upravlja mišićnim tonusom, kontrolira posturu, odnosno držanje tijela te nam pomaže u stvaranju predodžbe o vlastitom tijelu u prostoru. Drugim riječima, proprioceptivni sustav nam omogućuje da izvodimo pokrete bez da gledamo u dio tijela koji pokrećemo.
Vestibularni je sustav sastavljen od struktura smještenih u unutarnjem uhu. Daje nam informacije o položaju i kretanju u prostoru. Vestibularni sustav usko je povezan s proprioceptivnim i taktilnim sustavom te je ključan kako bi uspješno koristili vlastito tijelo. Također je odgovoran za orijentaciju u prostoru, održavanje ravnoteže, kontrolu mišićnog tonusa te stabilizaciju očiju za vrijeme pokreta glavom (omogućuje balerinama da izvode piruetu bez da se sruše).
Kada svi sustavi djeluju skladno i uravnoteženo, pokreti su fluidni, učenje je lako a ponašanje je pozitivno i primjereno. Međutim, neravnoteža u bilo kojem sustavu dovest će do neravnoteže u ostalim sustavima te do nezadovoljstva i negativnih emocija kao i nepoželjnih oblika ponašanja.
Stimulacija vestibularnog i proprioceptivnog sustava hodanjem, skakanjem, penjanjem, ljuljanjem, vrtnjom i drugim pokretima u periodu ranog djetinjstva stimulira mozak te ga priprema za razvoj bazičnih kapaciteta za sve oblike učenja. Ove aktivnosti važne su za organizaciju osjetila i stimulaciju normalnog razvoja. Pokret i kretanje osobito u ranoj dobi
stvaraju bazu za učenje, mišljenje, kreativnost i sve druge više mentalne funkcije.
Prvih sedam godina života izuzetno je važno za senzomotorički razvoj (skupni razvoj svih osjetila). Budući da se socijalno funkcioniranje zasniva na senzomotoričkoj obradi, dijete koje ima dobru senzomotoričku obradu lakše će usvajati socijalne vještine. Stoga je potrebno dijete izlagati što većem broju podražaja kako bi mu pružili veće šanse za učenje. Naravno,
potrebno je pratiti i stanje u kojem se dijete nalazi pa ako je primjerice uzrujano, pružit ćete mu podražaje koji su umirujući (boravak na ljuljački ili u hrpi jastuka, duboki pritisak na ekstremitete, smanjit ćete intenzitet svjetla, pustiti laganu glazbu i sl.).
Lorena Draženović specijalizirala je kineziterapiju na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistra je kineziologije, kineziterapeut i Halliwick instruktor. Za znanstveni rad o temi “Pet zastava, pet medalja, osam Olimpijskih igara: Jasna Šekarić – studija slučaja” nagrađena je Rektorovom nagradom. Već na trećoj godini fakulteta počela je volonterski raditi s djecom s teškoćama u razvoju, a u tom području djeluje i danas. Sudjelovala je na brojnim znanstveno – stručnim konferencijama većinom kao izlagač vlastiti radova. Iza sebe ima objavljena četiri stručna rada te nekoliko nagrada za iste.
